Wanda Diaz Merced
858,262 views • 11:15

Bila jednom jedna zvijezda. Kao i sve ostalo, rođena je; narasla je oko 30 puta većom od našeg Sunca i dugo je poživjela. Koliko točno, ne možemo znati. Kao i sve u životu, došla je do kraja svojih zvjezdanih dana kada je njezino srce, srž njezina života, ostalo bez goriva. No to nije bio kraj.

Transformirala se u supernovu, emitirajući pritom ogromnu količinu energije, zasjenila je ostatak galaksije u jednoj sekundi emitirajući jednaku količinu energije koliku sunce emitira u deset dana. Preuzela je drugu ulogu u našoj galaksiji.

Eksplozije supernove vrlo su žestoke. No one koje emitiraju gama zrake još su žešće. Dok postaje supernova, unutrašnjost se zvijezde uruši pod vlastitom težinom, okrećući se sve brže, poput klizača koji privlači ruke k sebi. Tako se brže rotira, jako povećavajući svoje magnetsko polje. Materija oko zvijezde povlači se za njom i dio energije od rotacije prenosi se na materiju te se magnetsko polje još povećava. Tako zvijezda dobiva energiju kojom može zasjeniti ostatak galaksije svojim sjajem i emisijom gama zraka.

Moja zvijezda, ona iz moje priče, naziva se magnetar. Informacije radi, magnetsko polje magnetara tisuću je trilijuna puta jače od magnetskog polja Zemlje. Događaji s najvišom razinom energije nazivaju se bljeskovi gama-zračenja jer ih vidimo kao bljeskove ili eksplozije, a najsnažnije su kao gama-zračenje. Naša zvijezda, kao ona iz priče koja je postala magnetar, detektirana je kao gama-bljesak u najenergetskijem dijelu eksplozije. Iako su gama-bljeskovi najsnažniji događaji ikada izmjereni ne možemo ih vidjeti golim okom. Oslanjamo se na druge metode kod proučavanja gama-zračenja. Ne možemo ih vidjeti golim okom. Možemo vidjeti tek djelić elektromagnetskog spektra koji nazivamo vidljivom svjetlošću. Za ostalo, oslanjamo se na druge metode.

Mi astronomi, proučavamo širi doseg svjetlosti i pri tome koristimo druge metode. To na ekranu može ovako izgledati. Pogledajte graf. To je krivulja svjetlosti. Graf predstavlja intenzitet svjetlosti u vremenu. To je krivulja gama-zračenja. Videći astronomi koriste ovakve grafove kako bi interpretirali promjene intenziteta svjetlosti tijekom vremena. Lijevo vidite intenzitet svjetlosti bez gama-bljeska, a desno intenzitet svjetlosti za vrijeme gama-bljeska.

U ranoj fazi karijere i ja sam mogla vidjeti ovakav graf. No tada sam izgubila vid. Izgubila sam vid zbog duge bolesti, a s vidom sam izgubila mogućnost da vidim ovaj graf i da se bavim fizikom. Za mene je to bilo teško prijelazno razdoblje. Profesionalno, nisam se više mogla baviti znanošću. Silno sam željela proučavati tu energetsku svjetlost i dokučiti njezin astrofizički uzrok. Željela sam iskusiti to ogromno čudo, uzbuđenje, radost koju donosi otkriće takvog divovskog nebeskog otkrića.

Dugo sam o tome razmišljala, kada sam shvatila da je krivulja svjetlosti zapravo tablica brojki u obliku vizualnog grafa. Zajedno sa suradnicima, marljivo sam radila na prevođenju brojeva u zvuk. Uspjela sam doći do podataka i danas se mogu baviti fizikom na razini najboljeg astronoma, koristeći zvuk. I sve što ljudi mogu, uglavnom koristeći vid, stotinama godina, mogu i ja koristeći zvuk.

(Pljesak) Slušanje bljeskova gama-zračenja koje vidite — (Pljesak se nastavlja)

Hvala vam.

Slušanje gama-bljeskova koje vidite na ekranu skrenulo je pažnju na nešto osim samog bljeska. Sad ću vam pustiti zvučni zapis bljeska. To nije glazba, nego zvuk.

(Digitalni zvučni signal)

Ovo su znanstveni podaci pretvoreni u zvuk, tonska visina. Postupak se zove sonifikacija.

Slušanjem sam čula još nešto osim gama-bljeska. Proučavajući područja niskih frekvencija ili nultu liniju — upravo povećavam sliku nulte linije. Uočili smo rezonancije uobičajene kod električki nabijenih plinova poput solarnog vjetra. Želim da čujete ono što sam ja čula. Čut ćete to kao jako brzo smanjenje jakosti zvuka. Možete vidjeti, pa dobivate prikaz crvenom krivuljom koja prikazuje intenzitet svjetlosti koju se pretvara u zvuk.

(Digitalni šum i zvuk zviždanja)

To (zvižduci) su žabe kod kuće, zanemarite ih.

(Smijeh)

(Digitalni šum i zvuk zviždanja)

Mislim da ste ga čuli, zar ne?

Dakle, otkrili smo da bljeskovi traju dovoljno dugo za podržavanje rezonancija valova, izazvanih izmjenama energije među česticama, možda pobuđenih, koji ovise o jakosti zvuka. Možda se sjećate da sam rekla da se materija oko zvijezde povlači za njom? Odašilje energiju čija je frekvencija i distribucija određena njezinim dimenzijama. Govorili smo o super-masivnoj zvijezdi koja je postala magnetar sa snažnim magnetskim poljem. Ako je to točno, ostatke eksplodirane zvijezde možemo povezati s ovim gama-bljeskom.

Što to znači? Formiranje zvijezda može biti važan dio ovih eksplozija supernove. Slušanje ovog gama-bljeska navelo nas je na pomisao da korištenje zvuka kao dodatnog vizualnog prikaza može pomoći i videćim astronomima u potrazi za dodatnim informacijama. Istovremeno, analizirala sam mjerenja drugih teleskopa i moji su pokusi pokazali da uporabom zvuka kao dodatnog vizualnog zaslona astronomi mogu pronaći više informacija u ovom pristupačnijem skupu podataka. Ova sposobnost pretvaranja podataka u zvuk astronomiji daje ogromnu moć transformacije. A činjenica da se područje toliko usmjereno na vid može poboljšati kako bi uključilo sve koji žele razumjeti što se krije u nebesima, ohrabrujuća je.

Kada sam izgubila vid, primijetila sam da nemam pristup istoj količini i kvaliteti informacija kao videći astronomi. Tek kada smo osmislili postupak sonifikacije, vratila mi se nada da ću biti produktivan član u području u koje sam uložila toliko truda.

Pristup informacijama nije jedino područje u astronomiji gdje je ovo važno. Situacija je sistemska i znanstvena područja ne idu ukorak s vremenom. Tijelo je promjenjivo — svatko može postati osoba s invaliditetom. Zamislimo, na primjer, znanstvenike koji su već na vrhuncu svojih karijera. Što će im se dogoditi ako postanu osobe s invaliditetom? Hoće li se osjećati izopćeno poput mene? Pristup informacijama omogućuje nam da napredujemo. Daje nam jednake prilike da pokažemo svoje talente i izaberemo što želimo postići u životu, temeljem interesa, a ne mogućih prepreka. Kada ljudima pružimo priliku da uspiju bez ograničavanja, to vodi osobnom ispunjenju i produktivnom životu. Mislim da nam uporaba zvuka u astronomiji pomaže da to ostvarimo kao i da doprinesemo znanosti.

Dok su druge zemlje govorile da proučavanje tehnika percepcije s ciljem proučavanja podataka iz astronomije nije svrsishodno jer nema slijepih astronoma, Južna Afrika rekla je: "Želimo da osobe s invaliditetom pridonesu području." Trenutno radim u Južnoafričkom astronomskom opservatoriju u Odjelu za razvoj astronomije. Ondje razvijamo tehnike sonifikacije i metode analize kako bi pomogli učenicima Athlone, škole za slijepe . Ti će učenici učiti radioastronomiju, kao i metode sonifikacije, kako bi proučavali astronomske događaje poput velikih erupcija energije iz sunca, poznate kao koronarne masovne erupcije. Ono što budemo učili s učenicima, oni imaju višestruke teškoće i poteškoće sa suočavanjem koje ćemo uvažiti — ono što naučimo s ovim učenicima izravno će utjecati na način rada na profesionalnoj razini. Skromno to nazivam razvojem. To se događa sada.

Mislim da je znanost namijenjena svima. Pripada ljudima, i treba biti dostupna svima jer smo svi po prirodi istraživači. Budemo li ograničavali osobe s invaliditetom u sudjelovanju u znanoti, oštetit ćemo naže veze s poviješću i društvom. Sanjam o jednakopravnosti u znanosti, o tome da ljudi potiču poštivanje i poštuju jedni druge, o tome da ljudi razmjenjuju strategije i zajedno otkrivaju. Ako osobama s invaliditetom otvorimo put u znanost, dogodit će se eksplozija, divovska erupcija znanja. Sigurna sam u to.

(Digitalni zvučni signal)

To je divovska erupcija.

Hvala vam.

Hvala vam.

(Pljesak)