Rob Reid: iPod od 8 milijardi dolara

Nedavna rasprava o zakonima protiv piratstva kao što je SOPA u SAD-u i sporazum ACTA u Europi bila je vrlo emotivna. Vjerujem da bi nepristrano i kvantitativno rasuđivanje moglo dati veliki doprinos toj raspravi. Stoga predlažem da iskoristimo i primjenimo vrhunsku znanost matematike autorskog prava kad god pristupamo ovome problemu.

Naprimjer, nedavno je Udruga filmskih producenata objavila da naše gospodarstvo gubi 58 milijardi dolara godišnje zbog krađe autorskog prava. Umjesto da samo raspravlja o tom broju, matematičar autorskog prava analizirat će ga i ubrzo otkriti da bi se taj novac mogao rastegnuti od ove dvorane, preko Ocean bulevara pa do Westina, i zatim do Marsa... (smijeh) ...ako koristimo penije.

To je očito izrazito važna, neki bi rekli čak i opasno važna spoznaja. No ona je ujedno i moralno važna, jer tu se ne radi samo o hipotetičkoj maloprodajnoj vrijednosti piratiziranih filmova, već o stvarnim ekonomskim gubicima. To je vrijednost koja odgovara vrijednosti gubitka cjelokupne američke sjetve kukuruza skupa sa svim našim voćnim kulturama, kao i pšenice, duhana, riže, sirka - što god da je sirak. Gubitak sirka.

Identificirati stvarne gubitke po ekonomiju gotovo je nemoguće bez primjene matematike autorskog prava. Prihodi glazbene industrije pali su za oko 8 milijardi dolara godišnje otkada se na sceni pojavio Napster. To je zapravo veličina koju tražimo. Ukupni prihodi od filma, preko kazališta, kućnih videa i online prikazivanja su u porastu. Rastu i prihodi od televizije, satelitske i kablovske televizije. Slična tržišta sadržaja, poput izdavaštva i radija, također rastu. Dakle, ova sitna veličina koja nedostaje je zapravo zagonetka.

(smijeh)

(pljesak)

S obzirom na to da velika tržišta sadržaja rastu u skladu s povijesnim podacima, piratstvo nije spriječilo dodatni rast, već nam matematika autorskog prava ukazuje da je do izostanka rasta stoga moralo doći na tržištu za koje nemamo povijesnih podataka - na tržištu koje nije ni postojalo u 90-ima. Ono što ovdje vidimo jest prikriveni trošak piratstva zvukova za mobitele. (smijeh) 50 milijardi dolara godišnje, što bi se moglo, ako mobitel zvoni 30 sekundi, razvući od sada pa do vremena neandertalaca. (smijeh) Istina je. (smijeh) Imam Excel.

(smijeh)

Oni koji rade filmove nam kažu da naša ekonomija zbog krađe sadržaja gubi preko 370.000 radnih mjesta, što je zapravo jako mnogo ako uzmemo u obzir da je '98 Zavod za statistiku rada objavio da filmska i video industrija zapošljavaju 270.000 osoba. Prema drugim izvorima glazbena industrija ima oko 45.000 zaposlenih. Tako da je gubitak radnih mjesta uzrokovan internetom i svom tom krađom sadržaja doveo do negativnog trenda zapošljavanja u industrijama sadržaja. I to je samo jedan od mnoštva zapanjujućih pokazatelja s kojima se matematičari autorskog prava moraju svakodnevno nositi. A neki ljudi misle da je teorija struna teška.

(smijeh)

Ovo ovdje je ključna brojka matematike autorskog prava. To je precizan iznos štete koju pretrpe medijske tvrtke kad god neka zaštićena pjesma ili film bude piratiziran. Hollywood i Kongres matematički su došli do toga broja kada su posljednji put odlučili unaprijediti štetu od piratstva, i donijeti taj zakon. Neki smatraju da je taj broj nešto preuveličan, no matematičari autorskog prava koji su stručnjaci za medijsko lobiranje zapravo su iznenađeni da nije i veći zbog uračunavanja godišnje inflacije.

Kada je taj zakon prvi put donesen najbolji MP3 uređaj na svijetu mogao je spremiti samo 10 pjesama. Bio je tada velik božićni hit, jer koja mala bitanga ne bi željela milijun i pol dolara vrijednu ukradenu robu u džepu.

(smijeh)

(pljesak)

Ovih dana iPod Classic može spremiti 40.000 pjesama, što daje vrijednost od osam milijardi dolara ukradenog sadržaja. (pljesak) Ili oko 75.000 Jobs (Steve)

(smijeh)

(pljesak)

Možda vam se matematika autorskog prava čini čudnom, ali to je zato što je to područje koje je bolje prepustiti stručnjacima. Toliko za sada. Nadam se da ćete mi se pridružiti i sljedeći put u jednako znanstvenom i na činjenicama utemeljenom istraživanju troškova izvanzemaljskog piratstva u američkoj ekonomiji.

Mnogo vam hvala.

(pljesak)

Hvala.

(pljesak)