Peter Diamandis: Izobilje je naša budućnost

(Pljesak)

Video (najavljivač): Izraziti porast prijetnji u jeku Bin Ladenove smrti... Glad u Somaliji. Policija koristila suzavac. Opasni karteli. (nasukani) Costa kruzer. Raspad društva. 65 mrtvih. Upozorenje od tsunamija. Cyber-napadi. Ratovi narko-kartela. Masovno uništenje. Tornado. Recesija. Zadano. Sudnji dan. Egipat. Sirija. Kriza. Smrt. Katastrofa. O moj Bože!

Peter Diamandis: Dakle, ovo su samo neki od isječaka koje sam sakupio tijekom posljednih šest mjeseci -- moglo je lagano biti i u zadnjih šest dana ili u zadnjih šest godina. Poanta je u tome da nas mediji namjerno hrane negativnim pričama jer je to ono na što naš mozak obraća pažnju. A tomu ima vrlo dobar razlog. Svake sekunde svakoga dana naša osjetila primaju puno više informacija nego što ih naš mozak zapravo može obraditi.

A s obzirom da nama ništa nije važnije od preživljavanja, prva postaja svih tih silnih podataka je drevni sklop u sljepoočnom režnju zvan amigdala. Amigdala je naš detektor za rano upozoravanje, naš detektor opasnosti. On razvrstava i pretražuje sve dostupne informacije tražeći bilo što u okolini što bi nam moglo nauditi. Tako da kada dobijemo desetak novinskih članaka, namjerno ćemo obraćati pažnju na negativne vijesti. A jedna stara novinarska izreka: "Što krvavije, to prodavanije" potpuno je istinita. Uzimajući tako u obzir sve naše digitalne uređaje koji nam donose sve te negativne vijesti sedam dana u tjednu, 24 sata dnevno, nije niti čudno da smo pesimistični. Nije niti čudno da ljudi misle kako svijet postaje sve lošiji.

No ipak, to možda i nije tako. Možda je ipak to sve što nam se predočava samo izobličenje onoga što se zbilja događa. Možda nas izvanredni napredak koji smo postigli tijekom prošlog stoljeća slijedom raznih pokretačkih sila, ustvari ubrzava prema tome da u sljedeća tri desetljeća imamo potencijala stvoriti svijet izobilja. Ne pokušavam reći kako nemamo problema -- klimatska kriza, izumiranje vrsta, nedostatak vode i energije -- zasigurno imamo. I kao ljudima, puno nam bolje ide takvo uočavanje problema unaprijed, ali u konačnici ih savladamo.

Pa pogledajmo odakle smo krenuli tijekom prošlog stoljeća kako bi znali kamo idemo. Tijekom zadnjih sto godina prosječni životni vijek čovjeka se više nego udvostručio, prosječni dohodak po stanovniku se prilagodio inflaciji te utrostručio na svjetskoj razini. Smrtnost u djece se smanjila za 10 puta. Dodajte tome troškove hrane, električne energije, prijevoza i komunikacije koji su pali od 10 do 1000 puta. Steve Pinker nam je pokazao da mi ustvari živimo u najmirnijem dobu cijele ljudske povijesti. A Charles Kenny je pokazao kako je pismenost na svjetskoj razini porasla s 25 na 80 posto u zadnjih 130 godina. Zaista živimo u izvanrednom vremenu. Puno ljudi to zaboravlja.

Postavljamo naša očekivanja sve više i više. Ustvari, mi mijenjamo definiciju siromaštva. Razmislite o ovome, danas u Americi, većina ljudi ispod granice siromaštva još uvijek ima električnu energiju, vodu, zahode, hladnjake, televiziju, mobilne telefone, klimatizaciju i automobile. Najbogatiji feudalni gospodari prošlog stoljeća, tadašnji vladari Planeta, nikada nisu mogli niti sanjati o takvoj raskoši.

Glavni oslonac svemu tome je tehnologija, a u posljednje vrijeme to je eksponencijalno rastuća tehnologija. Moj dobar prijatelj Ray Kurzweil je pokazao da se bilo koji alat koji postane dio informacijske tehologije prilagođava ovoj krivulji Mooreovom zakonu, te da doživljava udvostručenje izvedbe u odnosu na cijenu svakih 12 do 24 mjeseci. Zato je mobilni uređaj u vašem džepu doslovno milijun puta jeftiniji i tisuću puta brži od superračunala iz 70-ih godina. Pogledajte sada ovu krivulju. To je Mooreov zakon tijekom zadnjih 100 godina. Htio bih da zapazite dvije stvari na ovoj krivulji. Kao prvo, zamijetite kako je glatka -- tijekom dobrih i loših razdoblja, tijekom rata i mira, tijekom recesije, depresije i rasta. To je posljedica bržih računala kojima se rade još brža računala. Taj proces se ne usporava za bilo koji od naših velikih izazova. Također, iako je krivulja nacrtana u logaritamskom mjerilu na vertikalnoj osi, strmo se penje. Sama stopa ubrzanja tehnologije je u porastu.

I ta krivulja koja se pokorava Mooreovom zakonu sadrži iznimno jake tehnologije koje su dostupne svima nama. Računarstvo u oblaku, koje moji prijatelji u Autodesku zovu računarstvo bez granica, senzori i mreže; robotika; 3D printanje, koje ima mogućnost demokratizacije i distribucije personalizirane prozvodnje svakome diljem svijeta. sintetička biologija; izvori energije, cjepiva i hrana; digitalna medicina; nanomaterijali; i umjetna inteligencija. Koliko je vas vidjelo pobjedu u kvizu Izazov koju je odnio IBM-ov Watson? Mislim, to je bilo povijesno! Ustvari, pretražio sam naslove u novinama tražeći najbolji naslov koji se može pronaći. I ovo mi je super: "Watson pokorio ljudske protivnike." Izazov nije lagan kviz. Radi se o nijansama ljudskog jezika. A zamislite umjetnu inteligenciju poput te koja je u oblaku, dostupna svakoj osobi s mobitelom.

Prije četiri godine tu na TED-u, Ray Kurzweil i ja smo osnovali novo sveučilište imenom Singularity University. I poučavamo naše studente o svim ovim tehnologijama, te posebno kako ih se može iskoristiti za rješavanje najvećih ljudskih izazova. Svake godine ih tražimo da započnu poduzeće ili proizvod ili uslugu koja ima mogućnost pozitivnog djelovanja na živote milijarde ljudi unutar jednog desetljeća. Zamislite to, da doslovno grupica studenata može dotaknuti živote milijarde ljudi danas. Prije 30 godina to bi zvučalo smiješno. Danas možemo naći desetke kompanija koje su učinile upravo to.

Kada razmišljam kako stvoriti izobilje, nije riječ o stvaranju luksuznog života za svakoga na planeti; riječ je o stvaranju života s mogućnostima. Riječ je o tome da se uzme ono što je rijetko i pretvori se u izobilje. Vidite, rijetkost ovisi o kontekstu, a tehnologija je sila koja oslobađa resurse. Dat ću vam primjer.

Ovo je priča o Napoleonu III sredinom 1800-ih godina. On je tip na lijevoj strani. On je pozvao na večeru kralja Sijama (današnji Tajland). Sve napoleonove postrojbe hranile su se srebrnim priborom, a sam Napoleon hranio se zlatnim priborom. Ali sijamski kralj se hranio aluminijskim priborom. Vidite, aluminij je bio najvrijedniji metal na planetu, vrijedio je više nego zlato i platina. To je razlog što je vrh spomenika Washington izrađen od aluminija. Iako aluminij sačinjava 8,3 posto mase Zemlje, ne dolazi u obliku čistog metala. Vezan je u spojevima oksida i silikata. No onda je došla tehnologija elektrolize i doslovno je toliko pojeftinila aluminij da ga sada koristimo i odmah bacamo kao otpad.

Pa primjenimo tu analogiju u budućnosti. Sada razmišljamo o nedostatku energije. Dame i gospodo, mi se nalazimo na planetu na kojem se nalazi 5.000 puta više energije nego što iskoristimo u godini dana. 16 TW energije udara o zemljinu povšinu svakih 88 minuta. Nije problem u oskudnosti nego u načinu iskorištavanja. A ima dobrih vijesti vezano uz to. Po prvi puta, ove godine je u Indiji cijena električne energije iz solarnih izvora 50 posto cijene električne energije iz izvora pokretanih dizel gorivom -- 8,8 rupija naspram 17 rupija. Prošle godine je cijena solarne energije pala za 50 posto. Prošli mjesec, MIT je predstavio studiju koja je pokazala kako će do kraja ovoga desetljeća u sunčanim dijelovima SAD-a solarna energija imati cijenu od 6 centi po kW/h te 15 centi na državnoj razini u prosjeku.

A ako imamo izobilje energije, imamo i izobilje vode. Recimo sada nešto o ratovima za vodu. Sjećate li se kada je Carl Sagan okrenuo letjelicu Voyager natrag prema Zemlji odmah nakon što je prošao Saturn 1990. godine? Uslikao je poznatu fotografiju. Kako se zvala? "Blijeda plava točkica." Tako je nazvana jer živimo na vodenom planetu. Živimo na planetu čijih je 70 posto prekriveno vodom. Istina, 97,5 posto je slana voda, dva posto je led, a mi se svađamo oko ostalih 0,5 posto vode na planetu. Ali i tu ima nade. Razvija se tehnologija i to ne za 10 ili 20 godina u budućnosti, već sada. Dolaze nanotehnologija i nanomaterijali.

A razgovor koji sam imao jutros s Deanom Kamenom, jednim od velikih 'uradi-sam' inovatora, želio bih podijeliti s vama -- dao mi je dopuštenje za to -- njegova tehnologija zvana Slingshot za koju ste možda već i čuli, veličine je malog sobnog hladnjaka. Ima sposobnost proizvodnje tisuću litara čiste pitke vode svaki dan iz bilo kojeg izvora -- slane vode, zagađene vode, vode iz toaleta -- i to po cijeni manjoj od 2 centa po litri. Predsjednik Coca-Cole upravo je pristao na ogromno ispitivanje stotine ovakvih uređaja u zemljama u razvoju. Ako se to ispostavi uspješnim, u što imam puno povjerenje da hoće, Coca-Cola će ovo proširiti na 206 zemalja diljem svijeta. To je ta vrsta inovativnosti potpomognute tehnologijom, koja postoji danas.

A to smo već vidjeli kod mobitela. Bože dragi, dostići ćemo penetraciju od 70 posto mobitela u zemljama u razvoju do kraja 2013. godine. Razislite o tome, da Masai ratnik usred Kenije na mobitelu ima bolju mogućnost mobilne komunikacije nego što je imao predsjednik Reagan prije 25 godina. A ako ima smartphone s Google-om imaju pristup većem znanju i informacijama nego što je imao predsjednik Clinton prije 15 godina. Oni žive u svijetu izobilja informacija i komunikacija koji nitko nije mogao predvidjeti. Još bolje, stvari na koje smo ja i vi potrošili tisuće i stotine tisuća dolara -- GPS, HD video i slike, zbirke knjiga i glazbe, tehnologija medicinske dijagnostike -- sada gube novčanu vrijednost i doslovno se dematerijaliziraju u vaš mobitel.

Možda je najbolji dio svega ono što nam dolazi u zdravstvu. Prošli mjesec sam imao zadovoljstvo najaviti s Qualcomm Foundation-om nešto što zovemo "Qualcomm Tricorder X nagrada od 10 milijuna $". Izazivamo ekipe diljem svijeta da naprosto spoje sve ove tehnologije u mobilni uređaj s kojim možete razgovarati jer posjeduje umjetnu inteligenciju, možete zakašljati na njega, možete mu izvaditi krv iz prsta. I kako bi pobijedio, mora vam biti u mogućnosti postaviti bolju dijagnozu nego što to može ekipa službeno ovlaštenih liječnika. Tako da doslovno zamislite ovakav uređaj usred zemalja u razvoju gdje nema liječnika, 25 posto ljudi je oboljelo a 1,3 posto populacije radi u zdravstvu. Kada ovaj uređaj sekvencira RNK ili DNK virus koji ne prepoznaje, zove CDC (Centar za sprečavanje zaraze) i spriječava da pandemija uopće i započne.

Ali ovo, ovo je najveća sila koja će donijeti svijet izobilja. Zovem je - milijarda koja se podiže. Tu su bijele linije populacija. Upravo smo prešli 7 milijardi na Zemlji. A usput, najveća zaštita od eksplozije populacije je obrazovanje i zdravlje ljudi. 2010. godine smo imali skoro dvije milijarde ljudi spojenih, umreženih. Do 2020. godine taj broj će od dvije milijarde doseći pet milijardi korisnika Interneta. tri milijarde novih umova koje nikada prije nismo čuli, uključuju se u globalni razgovor. Što će ti ljudi htjeti? Što će konzumirati? Što će željeti? I umjesto da doživimo ekonomski slom, uskoro ćemo doživjeti najveću ekonomsku injekciju ikad. Ovi ljudi predstavljaju desetke bilijuna dolara utrošenih u globalnu ekonomiju. Oni će postati i zdraviji koristeći Tricorder, postat će i obrazovaniji koristeći Khan Akademiju, te doslovnim korištenjem 3D printanja i računarstva u oblaku postati će produktivniji nego ikada.

Što bi nam onda tri milijarde koje se podižu, zdravi, obrazovani, produktivni članovi čovječanstva, mogli donijeti? Možda glasove koje nikada dosada nismo čuli. Što sa time što će se potlačenima, gdje god se oni nalazili, dati glas koji se može čuti i koji može djelovati po prvi put ikada? Što će te tri milijarde ljudi donijeti? Možda doprinose koje ne možemo niti predvidjeti? Jedna stvar koju sam naučio na X Prize-u je da mali timovi koje pokreće strast a jasnim fokusom mogu učiniti izvanredne stvari, stvari koje su velike korporacije i vlade mogle učiniti jedino u prošlosti.

Dopustite mi da završim tako da podijelim s vama priču koja me stvarno uzbuđuje. Postoji jedan program za koji ste možda čuli. To je igra imenom Foldit. Napravljena je na Sveučilištu Washington u Seattle-u. To je igra u kojoj pojedinci mogu uzeti slijed aminokiselina i predvidjeti kako će se protein posložiti. A to kako se posloži uvjetuje njegovu strukturu i funkcionalnost. I to je vrlo važno za istraživanja u medicini. A sve do sada, to je bio problem koji su rješavala superračunala.

Ovu igru su igrali i sveučilišni profesori i sl. I doslovno, stotine tisuća ljudi su došli online i počeli igrati tu igru. I to je sve pokazalo da su danas ustvari, ljudi i njihovo sklopovlje za prepoznavanje uzoraka bolji u slaganju proteina nego najbolja računala. A kada su pojedinci otišli pogledati tko je najbolji na svijetu u slaganju proteina, to nije bio profesor s MIT-a, niti je to bio student CalTech-a, nego je to bila osoba iz Engleske, iz Manchestera, žena koja je tijekom dana bila izvršni asistent u klinici za odvikavanje a tijekom noći je bila najbolji slagač proteina na svijetu.

Dame i gospodo, ono što mi daje iznimno povjerenje u budućnost, jest činjenica da smo sada kao pojedinci ojačani za savladavanje svjetskih izazova. Imamo alate s ovom eksponencijalno rastućom tehnologijom. Imamo strast kao inovatori. Imamo kapital kao tehnološki filantropi. I konačno, imamo tri milijarde novih umova koji dolaze online da bi radili s nama na rješavanju svjetskih izazova i da bi napravili ono što se treba napraviti. Iznimna su desetljeća ispred nas.

Hvala vam.

(Pljesak)