Teška su vremena za ekonomiju kolege TEDovci, zaista teška vremena. I zato bih vas oraspoložio sa jednim od najvećih, makar ne previše poznatim, komercijalnim uspjehom zadnjih 20 godina. Usporediv, na svoj poseban način, sa uspjesima Microsofta ili Googlea. I to je industrija koja je izbjegla recesiju sa lakoćom. Pričam o organiziranom kriminalu.
Organizirani kriminal postoji već jako dugo, čujem kako govorite. I to je zaista istina. Ali u zadnja dva desetljeća zabilježio je neviđenu ekspanziju. Sada predstavlja otprilike 15 posto svjetskog BDP-a. Ja ga zovem Globalna Siva Ekonomija. ili skraćeno, McMafija.
Što je potaklo ovaj izvanredan rast prekograničnog kriminala? Naravno, imamo globalizaciju, tehnologiju, komunikacije, i sve to, o čemu ćemo pričati kasnije. Ali prvo bih vas vratio na slijedeći događaj. Pad komunizma. U cijeloj istočnoj Europi, jako značajan događaj u posljeratnoj povijesti.
Vrijeme je da se razotkrijem. Ovaj događaj je puno značio za mene osobno. Počeo sam krijumčariti knjige preko željezne zavjese demokratskim oporbenim grupama u istočnoj Europi, kao Solidarnost u Poljskoj, dok sam bio tinejđer. Tada sam počeo pisati o istočnoj Europi, i konačno sam postao glavni dopisnik BBCa za regiju. To sam radio 1989. I zato kad je 425 milijona ljudi napokon dobilo pravo izabrati svoju vladu bio sam presretan. Ali također sam bio malo zabrinut oko nekih opasnijih stvari koje su virile iza zida.
Nije trebalo dugo, na primjer, da etnički nacionalizam proviri svoju krvavu glavu u Jugoslaviji. I usred kaosa, usred euforije, malo mi je trebalo da shvatim da su neki ljudi koji su rukovali vlašću prije 1989., u istočnoj Europi, nastavili sa time nakon revolucija. Naravno, imali smo ovakve likove. Ali imali smo i drugih neočekivanih ljudi koji su odigrali važne uloge u događajima u istočnoj Europi.
Kao ovaj lik. Sjećate se ovih tipova? Prije su dobivali zlatne medalje u dizanju utega i hrvanju, svake četiri godine na Olimpijskim igrama. I bili su slavne ličnosti komunizma. Sa pripadajućim basnoslovnim stilom života. Dobivali su velike stanove u centru grada. Usputan seks na račun. I mogli su slobodno putovati na zapad, što je bio veliki luksuz u ono vrijeme. Možda vam zvuči čudno, ali oni su igrali značajnu ulogu u nastanku tržišnog gospodarstva u istočnoj Europi. Ili kako ih ja zovem, oni su babice kapitalizma. Evo nekih od tih istih dizača utega nakon 1989.
U Bugarskoj, ovo je uslikano u Bugarskoj, kad je komunizam pao u posvuda u istočnoj Europi nije pao samo komunizam, pala je i država. To znači da policija nije radila. Sudstvo nije funkcioniralo kako treba. Što je poslovni čovjek u vrlom novom Svijetu istočno europskog kapitalizma trebao napraviti kako bi osigurao da će njegovi ugovori biti ispoštovani? Okrenuo bi se ljudima koje sociolozi zovu, poprilično suhoparno, privatizirane agencije za provedbu zakona. Mi ih radije zovemo mafija. U Bugarskoj, mafija se uskoro spojila sa 14 tisuća ljudi koji su otpušteni sa svojih poslova u sigurnosnim službama između 1989. i 1991.
Dakle, država se raspada, gospodarstvo je ubrzano krenulo prema dolje, zadnji ljudi koje želite da dođu na burzu rada su 14 tisuća muškaraca i žena sa jakim kvalifikacijama u nadzoru, krijumčarenju, gradnji podzemnih mreža, i ubijanju ljudi. Ali to se desilo po cijeloj istočnoj Europi. Kad sam radio 1990-tih većinu vremena sam pratio grozan sukob u Jugoslaviji.
I nisam mogao ne vidjeti da ljudi koji su izvršavali strašne zločine, paravojne organizacije, su zapravo isti ljudi koji su vodili mreže organiziranog kriminala. I palo mi je na pamet da iza nasilja stoji mračno kriminalno gospodarstvo. I zato sam odlučio da ću putovati oko svijeta i istraživati ovo globalno kriminalno podzemlje pričajući sa policajcima, pričajući sa žrtvama, pričajući sa konzumentima nezakonitih roba i usluga. Ali iznad svega drugog, pričajući sa samim gangsterima.
Balkan je bio sjajno mjesto za početak. Zašto? Pa naravno postojalo je pitanje propadanja reda i zakona. Ali također, kako kažu u trgovini na malo, važna je lokacija, lokacija, lokacija. I ono što sam primjetio na početku mojih istraživanja jest da je Balkan postao velika tranzitna zona za nezakonite robe i usluge iz cijelog Svijeta. Heroin, kokain, prodaja žena u prostituciju i dragocjeni minerali.
A kuda su išli? U Europsku Uniju, koja je tada počinjala žeti blagodati globalizacije. Pretvarajući se tako u najbogatije potrošačko tržište u povijesti, na kraju se sastojeći od 500 milijuna ljudi. I značajna manjina od tih 500 milijuna ljudi voli trošiti svoje slobodno vrijeme i novac spavajući sa prostitutkama, gurajući novčanice od 50 Eura u nos i zapošljavajući nezakonite migrantske radnike.
Organizirani kriminal u globalističkom Svijetu djeluje na isti način kao i drugi poslovi. Ima zone proizvodnje, kao Afganistan i Kolumbija. Ima zone distribucije, kao Meksiko i Balkan. I naravno, ima zone potrošnje, kao Europska Unija, Japan i naravno, Sjedinjene Države. Zone proizvodnje i distribucije obično leže u zemljama u razvoju. I one su obično izložene groznom nasilju i krvoproliću.
Uzmimo Meksiko. Šest tisuća ljudi ubijeno je tamo u zadnjih 18 mjeseci kao direktna posljedica trgovine kokainom. A što sa Demokratskom Republikom Kongo? Od 1998., tamo je umrlo pet milijona ljudi. O tom se sukobu ne čita puno u novinama. Ali to je najveći sukob na ovom planetu od Drugog svjetskog rata. I zašto postoji? Jer mafije iz cijelog svijeta surađuju sa lokalnim paravojskama kako bi se dokopali zaliha bogatih mineralnih resursa te regije.
Godine 2000., 80 posto svjetskog koltana je dolazilo iz polja smrti istoka Demokratske Republike Kongo. Koltan možete naći u svakom mobitelu, u skoro svakom laptopu i igraćoj konzoli. Kongolski gospodari rata su to prodavali mafiji u zamjenu za oružje. A mafija je dalje prodavala na Zapadno tržište. I ta zapadnjačka strast za potrošnjom je glavni pokretač međunarodnog organiziranog kriminala.
Da vam pokažem neke od mojih prijatelja u akciji, snimljenih od strane talijanske policije dok krijumčare neocarinjene cigarete. Cigarete sa tvorničkom cijenom su jako jeftine. Europska Unija tada na njih nameće najviši porez na svijetu. Dakle ako ih možeš prokrijumčariti u E.U. možeš zaraditi velike svote. I želim vam ovo pokazati kako bih demonstrirao koliko resursa imaju ove grupe.
Ovaj brod vrijedi milijon Eura kad je nov. I najbrži je u Europskim vodama. Od 1994., već sedam godina, 20 ovih brodova prešlo je Jadransko more iz Crne Gore u Italiju, svaku noć. I kao posljedica ove trgovine samo Britanija je izgubila osam bilijuna dolara prihoda. Umjesto toga, taj novac je otišao obilježiti ratove u Jugoslaviji i podstaviti džepove beskrupuloznih pojedinaca.
Talijanska policija je, kad je ova trgovina počela, imala samo dva broda koja su mogla ići istom brzinom. I ovo je jako važno, jer jedini način na koji možeš uloviti ove tipove je ako ostanu bez goriva. Ponekad bi gangsteri poveli sa sobom ženu kojom se trguje u prostituciju. I kad bi policija intervenirala, oni bi bacili ženu u more kako bi ju policija morala spasiti od utapanja, umjesto da ih hvata.
Pokazao sam vam ovo kako bih demonstrirao koliko brodova, koliko plovila treba kako bi ulovili jednog od ovih tipova. Odgovor je šest plovila. Zapamtite, 20 ovih glisera je dolazilo preko Jadrana svake noći. I što su ovi momci radili sa svim tim novcem?
Tu dolazimo do globalizacije jer to nije samo deregulacija globalne trgovine. To je liberalizacija međunarodnih novčanih tržišta. A bome su olakšali peračima novca. Zadnjih dva desetljeća bili su zlatno doba prljave dobiti.
1990-tih smo vidjeli novčane centre oko Svijeta kako se natječu za njihove poslove. I jednostavno nije bilo učinkovitog mehanizma za sprječavanje pranja novca. I puno legalnih banaka je također rado primalo depozite iz vrlo sumnjivih izvora bez ikakvih pitanja.
Ali u srcu ovoga, je mreža offshore banaka. Ove stvari su najvažniji dio ove parade pranja novca. I želiš li spriječiti nezakonito izbjegavanje poreza i međunarnodni organizirani kriminal, pranje novca moraš ih se rješiti. Pozitivno je da napokon imamo nekoga u Bijeloj kući tko dosljedno govori protiv ovih nagrizajućih jedinki.
I ako je itko zabrinut o onome za što ja vjerujem da je nužno novi zakoni, učinkovita regulacija, onda je to Bernie Madoff, koji će ostatak svog života provesti u zatvoru. Bernie Madoff je ukrao 65 bilijuna dolara. To ga stavlja na Olimp gangstera zajedno sa kolumbijskim kartelima, i najvećim ruskim mafijama. Ali on je to radio desetljećima u srcu Wall streeta. I nijedan regulator nije ništa zapazio. Koliko još Madoffa ima u Wall streetu, ili u Londonu, dok muzu pošten narod, i peru novac? Ja vam mogu reći, ima ih popriličan broj.
Da vam objasnim osnove međunarodnog organiziranog kriminala. A to su narkotici. Druga slika farme marihuane danas. Ova je iz centralne Britanske Kolumbije gdje sam ju uslikao. To je jedna od desetaka tisuća obiteljskih farmi u Britanskoj Kolumbiji koja omogućuje da preko pet posto BDP-a ove provincije dolazi iz ove trgovine.
Inspektor Brian Cantera iz Kraljevske kanadske policijske konjice me doveo u pećinsko skladište istočno od Vancouvera da vidim robu koja se redovito oduzima od krijumčara koji ju šalju, naravno, južno u Sjedinjene Države gdje je nezasitno tržište za B.C. Bud (Pup), kako ga zovu djelom zato što se reklamira kao organsko, što dobro prolazi u Kaliforniji. (Smjeh) (Pljesak)
I policija priznaje da veliki izvoznici ove zaplijene niti ne osjete. Od početaka globalizacije globalno tržište narkotika je enormno naraslo. Međutim, nije bilo pratećeg rasta resursa dostupnih snagama policije.
Ovo se sve možda promjeni. Jer nešto jako čudno se dešava. Ujedinjeni narodi su prepoznali prije mjesec dana, da je Kanada postala ključno područje za distribuciju i proizvodnju ekstazija i drugih sintetičnih droga.
Zanimljivo, tržišni udio heroina i kokaina opada jer pilule počinju djelovati sve bolje. Ovo mjenja cijelu igru. Jer prebacuje proizvodnju iz zemalja u razvoju u zapadnjački svijet. Kad se to dogodi to je trend koji može pregaziti mogućnosti naše politike tu na zapadu. Politika droga koju imamo već 40 godina davno je morala donijeti važne promjene, po mom mišljenju.
Recesija. Organizirani kriminal se već prilagodio vrlo dobro za recesiju. Nije čudno, najoportunističkija industrija na svijetu. I nema pravila u svojem sustavu regulacija. Osim, naravno, što ima dva poslovna rizika, uhićenje zakonom, što je, iskreno, njihova najmanja briga, i konkurencija ostalih grupa, ili metak u glavu.
Ono što su napravili je pomak svojih operacija. Ljudi više ne puše toliko droge, i ne idu prostitutkama tako često za vrijeme recesije. I tako su ušli u novčani i poslovni kriminal na velika vrata, ali iznad svega, dva područja, a to su falsificiranje robe i računalni kriminal. I jako su uspješni. Upoznao bih vas sa G. Pringleom. Ili da kažem, točnije, Señor Pringle.
Brazilski računalni kriminalac me upoznao sa tom opremom. Sjeli smo u automobil na aveniju Paulista u São Paulu, zajedno. Spojio ju je sa mojim laptopom, i za pet minuta ušao je u računalni sigurnosni sustav jedne velike brazilske banke. Nije to tako teško. I puno je lakše jer zanimljiva star kod računalnog kriminala je da stvar nije toliko u tehnologiji.
Ključ kod računalnog kriminala je u socijalnom inženjeringu. Ili da se tehnički izrazim, budale su na svakom koraku. Ne biste vjerovali koliko je lagano nagovoriti ljude da rade na svom računalu stvari koje im nisu u interesu. I vrlo su brzo računalni kriminalci naučili da je to najlakše napraviti, naravno, najbrže dođeš do nečijeg novčanika preko obećanja seksa i ljubavi.
Vjerujem da se neki sjećaju Volim-Te virusa, jednog od najvećih svjetskih virusa. Imao sam sreće kad je Volim-Te virus izašao. Jer prva osoba od koje sam ga dobio je bila moja bivša djevojka. Ona je gajila razne osjećaje prema meni u to vrijeme ali ljubav nije bio jedan od njih. (Smjeh) I zato čim sam vidio to u svojem pretincu za poštu bacio sam ga odmah u kantu za smeće, i spasio se od gadne infekcije.
Dakle, računalni kriminal, pazite na njega. Ono što znamo da Internet radi je, da pomaže ovim tipovima. To su komarci koji prenose parazit malarije Koji zarazi našu krv kad komarac dobije besplatan obrok na naš račun.
Artesunat je jako učinkovita droga kod uništavanja parazita u ranim danima infekcije. Ali zadnjih godinu dana istraživači u Kambođi su otkrili da se dešava da parazit malarije razvija otpornost. I boje se da je razlog razvijanja otpornosti taj da si Kambođani ne mogu priuštiti lijek na trgovačkom tržištu, pa ga kupuju sa Interneta. A te pilule imaju samo male doze aktivnog sastojka. Zato se dešava da parazit počinje razvijati otpornost.
Razlog zašto vam ovo pričam je taj da moramo znati da organizirani kriminal utječe na sva područja naših života. Ne trebate spavati sa prostitutkom ili uzimati droge kako bi imali vezu sa organiziranim kriminalom. Oni utječu na naš bankovni račun. Oni utječu na komunikacije, na mirovinske fondove. Čak utječu na hranu koju jedemo i na vlade.
Ovo više nije problem Sicilijanaca iz Palerma i New Yorka. Nema romantike kod gangstera 21. stoljeća. To je snažna industrija i ona stvara nestabilnost i nasilje gdje god dođe. To je snažna gospodarska sila i moramo ju uzeti jako, jako ozbiljno. Bila mi je čast pričati pred vama. Puno vam hvala. (Pljesak)
You can share this video by copying this HTML to your clipboard and pasting into your blog or web page. This video will play with subtitles.
You either have JavaScript turned off or have an old version of the Adobe Flash Player. To view this rating widget you
need to get the latest Flash player.
If your browser allows only "trusted sites" to execute Javascript, you should add the "googleapis.com" domain to your whitelist to allow our Flash detection to work properly.
Got an idea, question, or debate inspired by this talk? Start a TED Conversation.
Novinar Misha Glenny više godina hrabro istražuje mreže organiziranog kriminala po cijelom Svijetu, koji je narastao na procijenjenih 15% svjetske ekonomije. Od ruske mafije, do golemih kartela droge, njegovi izvori nisu samo službenici obavještajnih i zakonodavnih službi nego i članovi kriminalnog miljea.
Journalist Misha Glenny leaves no stone unturned (and no failed state unexamined) in his excavation of criminal globalization. Full bio »
Translated into Croatian by Janko Mihelić
Reviewed by Sanjin Vukojevic
Comments? Please email the translators above.
16:51 Posted: May 2008
Views 428,882 | Comments 118
07:30 Posted: Mar 2009
Views 425,261 | Comments 68
16:41 Posted: Jan 2007
Views 524,144 | Comments 381
Just follow the guidelines outlined under our Creative Commons license.
This comment will be attributed to . Not ? Sign Out.