Matt Killingsworth: Želite biti sretniji? Ostanite u trenutku

Ljudi žele mnogo stvari od života, ali mislim da najviše od svega žele sreću. Aristotel je sreću opisao kao "najveće dobro", cilj kojem sve stvari streme. Prema ovom gledištu, razlog zašto želimo veliku kuću ili lijep auto ili dobar posao nije zato što te stvari imaju intrinsičnu vrijednost. Stvar je u tome da mi očekujemo da nam one donesu sreću.

U posljednjih 50 godina, mi Amerikanci nabavili smo puno stvari koje želimo. Bogatiji smo. Živimo duže. Imamo pristup tehnologiji koja je izgledala kao znanstvena fantastika prije samo nekoliko godina. Paradoks sreće jest taj da, iako su se fizički uvjeti našeg života znatno poboljšali, mi zapravo nismo postali ništa sretniji.

Možda upravo zato što ti uobičajeni pojmovi razvoja nisu donijeli više sreće posljednjih godina raste zanimanje za samu sreću. Ljudi raspravljaju o uzrocima sreće već dosta dugo, tisućama godina, ali čini se kako mnoge takve rasprave ostaju neriješene. Kao i u mnogim drugim područjima u životu, mislim da znanstvena metoda ima mogućnost odgovoriti na ovo pitanje. Zapravo, u posljednjih nekoliko godina, došlo je do eksplozije istraživanja o sreći. Primjerice, puno smo naučili o utjecaju demografije - kako stvari poput prihoda, obrazovanja, spola i bračnog statusa utječu na sreću. Ali jedna od zagonetki koje su se pojavile jest to da ti faktori nemaju posebno velik utjecaj. Naravno, bolje je zarađivati više nego manje, i bolje je diplomirati nego odustati od fakulteta, ali razlike u sreći obično su male.

Tako nam ostaje pitanje koji su veliki uzroci sreće? Mislim da na to pitanje još uvijek nismo odgovorili, ali odgovor bi mogao ležati u činjenici da je sreća možda duboko povezana s našim doživljajem svakodnevnog života. Svakako se čini da ono s čime se susrećemo u životu, ono što radimo, s kime smo i o čemu razmišljamo ima velik utjecaj na našu sreću, a opet to su sve faktori koje je znanstvenicima vrlo teško, zapravo gotovo nemoguće proučiti.

Prije nekoliko godina otkrio sam način kako proučavati ljudsku sreću od trenutka do trenutka svakog dana na vrlo velikom području, širom svijeta. To nikad prije nismo mogli. Zove se trackyourhappiness.org i koristi iPhone za praćenje ljudske sreće u stvarnom vremenu. Kako to funkcionira? Jedostavno rečeno, šaljem ljudima poruke u nasumičnim trenucima tijekom dana i pitam ih puno pitanja o njihovim svakodnevnim iskustvima koja su doživjeli točno prije poruke. Ideja je da, ako možemo vidjeti kako ljudska sreća raste i pada tijekom dana, u nekim slučajevima iz minute u minutu, i ako pokušamo razumjeti kako ono što ljudi rade, s kime su, o čemu razmišljaju, i svi drugi faktori koji čine naš dan -- kako to može utjecati na promjene u sreći, onda možda možemo otkriti koje stvari imaju zaista velik utjecaj na sreću. Imali smo sreće s ovim projektom, prikupili smo puno podataka ove vrste, puno više nego je prikupljeno ikad prije -- više od 650.000 izvještaja od više od 15.000 ljudi. I to nije samo puno ljudi, to je heterogena skupina ljudi u dobi od 18 do gotovo 90 godina, širokih raspona prihoda, razine obrazovanja, ljudi koji si u braku, rastavljeni, udovci i slično. Oni zajedo predstavljaju svaku od 86 kategorija djelatnosti i dolaze iz više od 80 zemalja.

U preostalom vremenu koje imam s vama danas htio bih malo govoriti o jednom od područja koja smo istraživali, a to je lutanje uma. Kao ljudska bića, imamo jedinstvenu sposobnost da se mislima udaljimo od sadašnjosti. Ovaj čovjek sjedi i radi na kompjutoru, a možda razmišlja o odmoru na kojem je bio prošli mjesec, možda se pita što će večerati. Možda se brine zbog činjenice da ćelavi. (Smijeh) Ta sposobnost da se usredotočimo na nešto osim sadašnjosti stvarno je fantastična. Omogućuje nam da učimo, planiramo i prosuđujemo kako nijedna druga vrsta ili životinja to ne može. A ipak, nije jasno kakva je veza između korištenja te sposobnosti i naše sreće. Vjerojatno ste čuli preporuke da trebate ostati usredotočeni na sadašnjost. ''Budi ovdje sada.'' Vjerojatno ste to čuli stotine puta. Možda, da bismo zaista bili sretni, moramo biti potpuno uronjeni i usredotočeni na svoje iskustvo u trenutku. Možda su ti ljudi u pravu. Možda je lutanje umom loša stvar. S druge strane, kad naš um luta, on je nesputan. Ne možemo promijeniti fizičku stvarnost koja je pred nama, ali u svojm mislima možemo otići bilo kamo. Budući da znamo da ljudi žele biti sretni, možda, kad naš um luta, odlazi na neko mjesto sretnije od onoga koje napušta. To bi imalo smisla. Drugim riječima, možda nam užitci uma omogućuju da pomoću lutanja uma povećamo svoju sreću.

Budući da sam znanstvenik, pokušao bih riješiti ovu debatu određenim podacima, a posebno bih vam htio predstaviti podatke dobivene iz tri pitanja koja postavljam kroz "Track Your Happiness". Zapamtite, odgovori dolaze iz iskustva svakodnevnih trenutaka u stvarnim životima. Tri su pitanja. Prvo je pitanje o sreći: Kako se osjećate, u rasponu od "vrlo loše" do "vrlo dobro"? Drugo je pitanje o aktivnosti: Što sada radite, na popisu od 22 različite aktivnosti, uključujući aktivnosti poput jedenja, rada i gledanja televizije? Naposljetku, pitanje o lutanju uma: Razmišljate li o nečemu drugome, osim o onome što trenutno radite? Ljudi mogu odogovoriti s "ne" - drugim riječima, usredotočen sam samo na svoj zadatak - ili s "da" - razmišljam o nečemu drugome -- a teme tih misli su ugodne, neutralne ili neugodne. Bilo koji od tih potvrdnih odgovora smatra se lutanjem uma.

I, što smo otkrili? Ovaj graf pokazuje sreću na okomitoj osi i možete vidjeti ove stupce koji pokazuju koliko su ljudi sretni kad su usredotočeni na sadašnjost, kad ne sanjare. Ispalo da je su ljudi znatno manje sretni kad sanjare nego kad ne sanjare. Možete pogledati ove rezultate i reći, u redu, da, u prosjeku su ljudi manje sretni kad sanjare, ali kad se njihovi umovi udaljavaju od nečega što nije ugodno, bar bi tada sanjarenje trebalo biti dobro. Ne. Pokazalo se da su ljudi manje sretni kad sanjare, bez obzira što radili. Na primjer, ljudi baš i ne vole putovati na posao. To je jedna od najmanje ugodnih aktivnosti, a ipak znatno su sretniji kad su usredotočeni samo na to putovanje nego kad njihov um ode nekamo drugamo. To je nevjerojatno.

Zašto se to događa? Mislim da je to djelomično, velikim dijelom, zbog činjenice da, kad naš um luta, često mislimo o neugodnim stvarima, i te su misli mnogo manje sretne kad lutaju, naše brige, tjeskobe, žaljenja... A kad ljudi razmišljaju o nečemu neutralnom, opet su znatno manje sretni nego kad uopće ne sanjare. Čak i kad razmišljaju o nečemu što bi opisali kao ugodno, manje su sretni nego kad ne sanjare. Da je sanjarenje poput automata za kockanje, imali biste šansu da izgubite 50 dolara, 20 dolara ili jedan dolar. Nikad ne biste htjeli igrati. (Smijeh)

Dakle, do sad sam vam govorio, možda čak i tvrdio da se ljudi zbog sanjarenja osjećaju nesretnima, ali zapravo sam vam pokazao samo da su te dvije stvari povezane. Moguće je da je tako, ali također je moguće i da ljudi sanjare kad su nesretni. Možda je to istina. Kako možemo razlučiti te dvije mogućnosti? Jedna od činjenica koje možemo iskoristiti, a za koju ćete se svi složiti da je istinita, jest da vrijeme ide naprijed, ne unutrag. Uzrok mora doći prije posljedice. Imamo sreće što u ovim podacima imamo mnogo odgovora od svake osobe pa možemo vidjeti prethodi li sanjarenje osjećaju nezadovoljstva, ili nezadovoljstvo prethodi sanjarenju. Tako bismo dobili uvid u uzročno-posljedični tijek. Pokazalo se da postoji snažna veza između sanjarenja sada i osjećaja nezadovoljstva nekoliko trenutaka kasnije, što je u skladu s idejom da se ljudi zbog sanjarenja osjećaju nesretnima. S druge strane, ne postoji veza između nezadovoljstva sada i sanjarenja nekoliko trenutaka kasnije. Drugim riječima, čini se da je sanjarenje stvarni uzrok, a nikako posljedica osjećaja nezadovoljstva.

Prije par minuta usporedio sam lutanje uma s automatom za kockanje na kojem nikad ne želite igrati. Koliko često ljudski um zapravo luta? Pokazalo se da luta često. Zapravo jako često. 47% vremena ljudi razmišljaju o nečemu drugome, a ne o onome što trenutno rade. Kako to ovisi o tome što ljudi rade? Ovdje je prikazan stupanj sanjarenja u 22 aktivnosti u razmjeru od visokih 65% - (Smijeh) - kad se ljudi tuširaju, peru zube, do 50% kad su na poslu, do 40% kad vježbaju i sve do ovog kratkog stupca s desne strane kojem mislim da neki od vas smiju. Deset posto vremena ljudima um luta dok vode ljubav. (Smijeh) Ali mislim da na ovom grafu postoji nešto vrlo zanimljivo, a to je da ljudi, samo s jednom iznimkom, bez obzira što radili, sanjare barem 30% vremena, što po mom mišljenju pokazuje da sanjarenje nije samo često, već sveprisutno. Prožima više-manje sve što radimo.

Danas sam vam u svojem govoru rekao ponešto o lutanju uma, varijabli za koju ja mislim da je vrlo važna u jednadžbi za sreću. Nadam se da ćemo tijekom vremena, prateći sreću ljudi iz trenutka u trenutak i njihova iskustva u svakodnevnom životu, moći mnogo otkriti o važnim uzrocima sreće. Na kraju, znanstveno razumijevanje sreće pomoći će nam da stvorimo budućnost koja neće biti samo bogatija i zdravija, nego i sretnija. Hvala. (Pljesak) (Pljesak)