Massimo Banzi: Kako Arduino potiče maštu

Prije nekoliko tjedana, moj prijatelj je poklonio ovaj auto igračku svojem osmogodišnjem sinu. Ali umjesto da je otišao u trgovinu i kupio ga, kao što obično činimo, on je sa web stranice preuzeo datoteku, i ispisao ga na ovom pisaču. A sama ideja, da smo u stanju proizvesti predmet digitalnim putem, koristeći ovakve uređaje je nešto, što je časopis "The Economist" odredio kao Treću industrijsku revoluciju.

Zapravo, ja tvrdim da je još jedna revolucija u tijeku, i to ona koju čini hardver otvorenog koda i "uradi sam" pokret, jer je pisač, koji je moj prijatelj koristio kako bi izradio igračku, zapravo potpuno otvorenog koda. Tako da dolaskom na jednu Internet stranicu, možete preuzeti sve što vam je potrebno za izradu printera: datoteke za izradu, hardver, softver, sve je na jednom mjestu. A sve je to također dio velike zajednice tisuća ljudi u cijelom svijetu, koji izrađuju takve pisače pa dolazi i do velikog broja inovacija i unapređenja upravo zato što se radi o otvorenim, a time i široko dostupnim informacijama. Ne treba vam ničija dozvola kako bi proizveli nešto sjajno. A takav pokret je poput osobnog računala u 1976. i poput Apple-a i ostalih kompanija u ratu, i kroz par godina ćemo vidjeti, nastajanje nekog novog "Apple-a" na tržištu.

Postoji i još jedna zanimljivost. Rekao sam da je elektronika otvorenog koda dostupna, jer u srcu ovog printera postoji nešto za što sam stvarno vezan: ove Arduino ploče, matične ploče koje na neki način pokreću ovaj printer, su dio projekta na kojem radim proteklih sedam godina. To je projekt otvorenog koda. Na kojem sam radio sa prijateljima. Dakle nas petero, dva Amerikanca, dva Talijana i Španjolac, mi -- (Smijeh) Znate, radi se o međunarodnom projektu. (Smijeh) Okupili smo se u institutu za dizajn, zvanom Institut interaktivnog dizajna Ivrea, na kojem se podučava interaktivni dizajn, odnosno ideja da možete preuzeti dizajn iz jednostavnog oblika nekog predmeta, i možete ga prenijeti dalje kako bi dizajnirali novi način na koji vršite interakciju sa predmetima oko sebe. Zapravo, kada dizajnirate predmet koji bi trebalo vršiti interakciju sa ljudskim bićima, i napravite model mobitela od pjene to baš i nema nekog smisla. Morate imati nešto, što stvarno može ostvariti interakciju sa ljudima. Tako smo započeli rad na Arduinu i mnogim drugim projektima kako bi stvorili platformu, koja bi bila jednostavna za upotrebu, kako bi naši studenti mogli jednostavno kreirati upotrebljive naprave, a da prethodno ne moraju potrošiti 5 godina na studij elektronike.

A kako da stvorim nešto tako jednostavno da ga mogu koristiti i djeca? A zapravo, sa Arduinom, imamo i djecu poput Sylvie, koju upravo vidite, koja uistinu stvaraju projekte sa Arduinom. Upoznao sam 11-godišnjake koji su me zaustavljali i pokazivali mi predmete koje su stvorili na bazi Arduina, i stvarno je zastrašujuće vidjeti mogućnosti i potencijale te djece, samo kada im damo prave alate.

Pogledajmo, što se događa, kada stvorite alat koji je dostupan svima, sa kojim brzo možete stvoriti nešto novo, a jedan od primjera, sa kojim bih htio započeti današnji razgovor je ovaj primjer hranilice za mačke. Gospodin koji je kreirao ovaj projekt ima dvije mačke. Jedna se razbolila, dok je druga bila zdrava, pa je bio primoran osigurati da svaka od njih jede adekvatnu hranu. Izradio je ovu hranilicu, koja prepoznaje pojedinu mačku na temelju čipa instaliranog u mačkinoj ogrlici, i otvara posudu sa hranom namijenjenoj upravo toj mački. Ovo je izrađeno upotrebom starog CD playera kojeg možete skinuti sa starog računala, par senzora, nekoliko LED lampica, i odjednom imate novi alat. Stvorili ste nešto što nije dostupno na tržištu. A prikladni izraz bi bio: "uradi sam" Dovoljno je da imaš ideju, a zatim ju provedeš u dijelo. To je poput crtanja na papiru ali pomoću elektronike.

Jedan od elemenata našeg posla za koji mislim da je uistinu važan je da je naš hardver, pored toga što je proizveden u Italiji uz puno ljubavi -- kao što možete vidjeti na pozadini sklopa -- (Smijeh) je da je dostupan, jer smo objavili sve datoteke za izradu sklopa na Internetu, pa ih možete preuzeti i upotrijebiti ih kako bi stvorili nešto novo, modificirali postojeće, ili učili. Kada sam učio o programiranju, učio sam promatrajući tuđe kodove, ili promatrajući tuđe sklopove u časopisima. A to je odličan način učenja, promatrajući rad drugih. Različiti dijelovi projekta su otvoreni i dostupni, sam hardver je dostupan sa dozvolom "Creative Commons-a". Znate..., sviđa mi se ta ideja da hardver postaje dio kulture, koji djelimo i nadograđujemo, kao da se radi o pjesmi ili epu sa dozvolom "Creative Commons-a". Ili softver, koji je GPL (besplatan softver), pa se i ovdje radi o otvorenom kodu. Dokumentacija i metodologija učenja kroz rad, su također otvorenog koda, i izdane pod otkriljem "Creative Commons-a". Jedino je ime zaštićeno, kako bi bili sigurni da korisnici mogu razlikovati što je, a što nije Arduino.

Sam Arduino, je izrađen od mnogo različitih komponenti, sve otvorenog koda, koje su, tako pojedinačno, možda teško upotrebljive 12-godišnjem djetetu, pa zato Arduino objedinjuje sve te elemente u skupinu tehnologija otvorenog koda, kojima mi pokušavamo dodati korisnička iskustva i učiniti ih jednostavnima i brzima za upotrebu.

Pa možete vidjeti situacije poput ove, gdje su neki ljudi u Čileu odlučili izraditi vlastite ploče, umjesto da ih kupuju, kako bi organizirali radionicu i uštedili novac. A postoje i kompanije koje izrađuju vlastite varijacije Arduina, koje se uklapaju u pojedina tržišta, pa postoji gotovo 150 različitih varijacija u ovom trenutku. Ovu je izradila kompanija Adafruit, koju vodi Limor Fried, poznata i kao Ladyada, koja je jedan od heroja ovog pokreta hardvera otvorenog koda i "uradi sam" kulture. Pa postoji ideja, da se stvara nova "uradi sam" zajednica koja vjeruje u otvoreni kod u suradnju, internet suradnju, suradnju na različitim područjima. Postoji časopis, zove se "Make" (uradi) koji okuplja sve te ljude, i na neki način ih povezuje u zajednicu, i predstavlja tehničke projekte, predstavljene i opisane vrlo jednostavnim jezikom, lijepo predočene. Ili imate web stranice, poput ove, poput "Instructables", gdje ljudi uče jedni druge o svačemu. Ova je, na primjer, o Arduino projektima, stranicu upravo vidite na platnu, ali zapravo, ovdje možete naučiti i kako ispeči kolač ili nešto tome slično. Pogledajmo neke projekte.

Ovo je kvadrokopter. To je mali model helikoptera. Na neki način ovo je igračka, zar ne? I ovo je bila vojna tehnologija do prije par godina, a sad je dostupna, jednostavna za upotrebu, i možete ju kupiti na Internetu. "Uradi sam trutovi" je zajednica; oni rade ArduCoptere. Ali onda je netko lansirao ovaj projekt, naziva "Matternet", gdje su shvatili da se ti kvadrokopteri mogu koristiti kao oblik transporta između sela u Africi, i činjenica da se radilo o dostupnim podacima, otvorenog koda, omogućila im je da brzo i lako registriraju novu kompaniju. Ili projekti poput ovoga. Matt Richardson: "Već mi je stvarno dosta stalnog slušanja TV vijesti o istim ljudima, pa sam odlučio poduzeti nešto u vezi toga. Ovaj Arduino projekt, kojeg sam nazvao "Dosta mi je", će ugasiti ton na vašem TVu svaki put kada se neka od ovih razvikanih osoba spomene. (Smijeh) Pokazati ću vam kako radi. (Pljesak) MB: Gledajte ovo. MR: Naši su producenti danas ulovili Kim Kardashian kako bi saznali što namjerava odjenuti na svojoj --- MB: Eh? (Smijeh) MR: Ovo bi trebala biti dosta dobra zaštita naših ušiju od slušanja previše detalja o vjenčanju Kim Kardashian. MB: Ok, ali ovdje je zapravo zanimljivo, što je Matt pronašao model kako da Arduino upravlja TV signalima, pronašao je neki kod napisan od strane nekog drugog, koji generira infracrvene signale TVa, uklopio ih zajedno, i stvorio ovaj odličan proizvod.

Arduino se također upotrebljava i na ozbiljnim projektima poput Velikog hadronskog sudarača čestica. Tamo se nalaze Arduino kugle, koje sakupljaju podatke i mjere neke parametre. Ili se koriste za --- (Muzika) Ovo je muzičko sučelje koje je izradio Talijanski student, i sada ga pretvara u proizvod. Radi se o studentskom projektu koji postaje proizvod. Tehnologija može biti upotrebljena i za pomagalo. Ovo je rukavica koja razumije jezik znakova i pretvara pokrete ruke u zvukove i ispisuje riječi koje prikazujete znakovima na zaslon. A ovo je također izrađeno od različitih dijelova koje možete pronaći na raznim Internet stranicama koje prodaju dijelove kompatibilne sa Arduino pločama, koje zatim možete integrirati. Ovo je projekt ITPa sa Sveučilišta u New Yorku, gdje su dječaku sa značajnim oštećenjima, zbog kojih ne može npr. igrati PS3, izradili napravu koja mu omogućava da igra košarku iako ima ograničene mogućnosti kretanja.

Arduino se nalazi i u umjetnosti. Ovo je txtBomber. Unesete poruku u ovu napravu i zatim ju zarolate po zidu, a u njoj se nalaze zavojnice i ventili koji pritišću sprejeve sa bojom, pa kad ga jednostavno prevučete preko zida on sam na zidu ispisuje političke poruke. Tako je. (Pljesak) Ovdje vidite biljku. Ovo se zove "Botanicalls", radi se o Arduino kugli, sa Wi-Fi modulom u biljci, koji mjeri stanje biljke, i kreira Twitter sučelje putem kojeg možete vršiti interakciju sa biljkom. (Smijeh) Tako da će vam biljka početi govoriti, "Ovdje je stvarno vruće", ili "Odmah mi treba voda". (Smijeh) Pa zapravo biljci stvarate osobnost. A ovo je nešto što će vam poslati Twitter poruku kada se dijete u majčinom trbuhu trgne. (Smijeh) Ovo je 14-godišnjak iz Čilea, koji je izradio sustav koji detektira potres u nastanku i objavljuje informaciju na Twitteru. Ima 280.000 pratioca. On ima 14 i pretekao je vladin projekt za godinu dana. (Pljesak) Ili, u ovom drugom projektu, putem analiza Twitter unosa unutar obitelji, možete zapravo odrediti gdje se tko nalazi, kao u "Harry Potteru". Sve o ovom projektu dostupno je na Internetu. Netko je izradio i stolicu koja twitta kada netko prdne. (Smijeh) Zanimljivo je, kako je u 2009, Gizmodo objavio, da upravo taj projekt zapravo daje smisao Twitteru, očito je došlo do mnogo promjena od tada. (Smijeh)

A ovo je uistinu ozbiljan projekt. Kada je došlo do nesreće u Fukushimi, grupa ljudi u Japanu, je shvatila da informacije koje im pružaju državne službe, baš i nisu otvorene i pouzdane, pa su izradili ovaj Gajgerov brojač, sa Arduinom, i sa mrežnim sučeljem. Izradili su ih 100 i podjelili ljudima po cijelom Japanu, i podaci koji se prikupe, objavljuju se na Internetu na stranici Cosm, stranici koju su izradili, kako bi se mogli pratiti pouzdani podaci sa terena u stvarnom vremenu, i na taj način dobiti direktnu, nepristranu informaciju. Ili ovaj stroj, od "uradi sam" bio pokreta, a radi se o jednom koraku, koji je nužan u procesu obrade DNK, i ponovno se radi o otvorenom kodu, od samih osnova do krajnjeg rezultata. Studenti u zemljama u razvoju stvaraju duplikate znanstvenih instrumenata koji inače zahtjevaju velike financijske izdatke. A oni ih izrađuju sami, sa mnogo manje sredstava koristeći Arduino i neke osnovne djelove. Ovo je ispitivanje pH vrijednosti. Postoje i djeca, poput ove djece iz Španjolske. Koja su naučila kako programirati i izrađivati robote, kada su imali oko 11 godina, i počeli su koristiti Arduino kako bi izradili ove robote koji igraju nogomet. Postali su svjetski prvaci pomoću robota na bazi Arduina. A kada smo mi trebali izraditi vlastitog edukativnog robota, jednostavno smo otišli do njih i rekli, "vi ga izradite, jel vi najbolje znate što je potrebno kako bi stvorili odličnog robota koji može zainteresirati djecu". Ne ja. Ja sam već star čovjek. Koga ja više mogu zainteresirati? (Smijeh) Ovdje mislim na Ja --- kao izvor znanja. (Smijeh)

Postoje i kompanije poput Google koje koriste tehnologiju kako bi stvorili sučelje između mobitela, tablet računala i stvarnog svijeta. Tako je i "Accessory Development Kit" od Googla, otvoreni kod baziran na Arduinu, za razliku od onog koji koristi Apple, koji je zatvorenog tipa, tajan, povjerljiv, "prodaj dušu Apple-u". Evo ga. Ovo je golemi labirint, Joey se nalazi u njemu, a labirint se pomiče kada pomičete tablet.

Također, ja dolazim iz Italije, a dizajn je bitan u Italiji, koja je i jako konzervativna. Surađivali smo sa studijom za dizajn "Habits", iz Milana, kako bi izradili ovo ogledalo, koje je potpuno otvorenog koda. Koje ima i funkciju iPod zvučnika. Radi se o ideji da su hardver, softver, dizajn proizvoda, proces izrade, i svi dijelovi ovog projekta otvoreni i dostupni i da proizvod možete izraditi sami. Naša je želja potaknuti i ostale dizajnere, da prihvate ovo, i nauče kako izrađivate ove sjajne uređaje, da nauče kako stvarati interaktivne proizvode počevši od nečeg stvarnog.

Ali kada imate ovakvu ideju, znate li što se dogodi svim ovakvim idejama? Postoje na tisuće ovakvih ideja koje --- Znate, trebalo bi mi 7 sati da vam ih sve predstavim. Ali neću vam uzeti svih 7 sati. Hvala. Ali počnimo sa ovim primjerom: Grupa ljudi koja je stvorila kompaniju koja se zove "Pebble", kreirali su sat koji preko Bluetootha komunicira sa vašim telefonom, i može vam prikazati informacije na njemu. I stvorili su prototip sa starim LCD ekranom sa Nokia mobitela i sa Arduinom. I, kada su imali krajnji proizvod, otišli su u "Kickstarter" i zatražili 100.000 dolara za izradu par primjeraka i prodaju. Dobili su 10 miliona dolara. Dobili su potpuno financiranje za pokretanje kompanije, i ne moraju, tražiti početni kapital, i izvore financiranja, samo moraju upoznati ljude sa svojim privlačnim proizvodom.

Posljednji projekt koji vam želim pokazati je ovaj: Zove se "Ardu Sat". Upravo je u "Kickstarteru", pa ako želite doprinjeti, molim vas učinite to. Radi se o satelitu lansiranom u svemir, koji je vjerojatno najotvoreniji izvor informacija koji možete zamisliti, i sadrži Arduino spojen na niz senzora. I ukoliko znate kako korstiti Arduino, možete prenijeti podatke vaših istraživanja na satelit, i tamo izvršiti eksperiment. Zamislite, da jedna srednja škola može imati na raspolaganju satelit u svemiru na tjedan dana za svoja svemirska istraživanja.

Kao što sam već rekao, postoji niz primjera, a ja ću se ovdje zaustaviti. I samo bih želio zahvaliti Arduino zajednici na tome što je uistinu najbolja, i što svakodnevno stvara mnoge nove projekte. Hvala vam. (Pljesak)

(Pljesak)

Hvala čitavoj zajednici.

Chris Anderson: Massimo, danas si mi rekao, da nisi mogao niti zamisliti ovakav razvoj događaja.

MB: Ne.

CA: Kakav je osjećaj kada pregledaš sve ovo i shvatiš kakav potencijal si otpustio?

MB: Pa, radi se o poslu mnogo ljudi, i mi kao zajednica omogućavamo ljudima da stvore sjajne nove stvari, i osjećaji me preplavljuju. To je. To je teško opisati. Svako jutro se probudim i pregledam sve te nove stvari koje mi Google Alerts šalje, i to je jednostavno nevjerojatno. Ulazimo u sva polja ljudskog djelovanja koja možete zamisliti.

CA: Hvala ti najljepša. (Pljesak)

(Pljesak)