JR: Jedna godina okretanja svijeta naglavce

Prije 12 godina na ulici sam ispisivao svoje ime kako bih rekao: "Ja postojim." Onda sam slikao ljude i te fotografije lijepio po ulici kako bih rekao: "Oni postoje." Od predgrađa Pariza do zida između Izraela i Palestine, krovova Kenije, favela Rio de Janeira, papir i ljepilo -- tako jednostavno.

Lani sam postavio jedno pitanje: Može li umjetnost promijeniti svijet? Moram vam reći, bila je velika konkurencija ove godine što se tiče mijenjanja svijeta jer Arapsko proljeće još uvijek se širi, Eurozona je propala... što još? Pokret Occupy pronašao je glas, a ja još uvijek stalno moram govoriti engleski. Dakle, bilo je mnogo promjena.

Kad sam lani zaželio svoju TED želju, rekao sam: Gledajte, promijenit ću svoj koncept. Vi ćete fotografirati. Fotografije ćete poslati meni. Ja ću ih tiskati i poslati natrag vama. Onda ćete ih lijepiti gdje god to bude imalo smisla kako biste postavili vlastitu izjavu.

Ovo je Inside Out. Sto tisuća plakata tiskano je ove godine. To su ovakvi plakati, da vam pokažem. Svakim danom šaljemo ih sve više. Ove su veličine. Običan papir s nešto tinte. Ovaj je s Haitija.

Kad sam prošle godine objavio svoju želju, javile su se stotine ljudi i rekli su da nam želi pomoći. Ali ja kažem da to mora biti pod uvjetima u kojima sam ja uvijek radio: nema navođenja autora, nema loga, nema sponzora. Tjedan dana kasnije, šačica ljudi bila je spremna za akciju i osnaživanje ljudi na terenu koji su htjeli promijeniti svijet. To su ljudi o kojima danas želim govoriti.

Dva tjedna nakon mog govora u Tunisu izrađene su stotine portreta. Preko svakog portreta diktatora zalijepili su vlastite fotografije. Bum! Dogodilo se ovo. Slim i njegovi prijatelji putovali su tom zemljom i posvuda lijepili stotine fotografija kako bi pokazali raznolikost u zemlji. Inside Out su zaista učinili vlastitim projektom. Zapravo, ova fotografija zalijepljena je u policijskoj postaji, a na tlu vidite fotografije osobnih iskaznica ljudi koje je policija tražila.

Rusija. Chad se htio boriti protiv homofobije u Rusiji. Otišao je sa svojim prijateljima pred svako rusko veleposlanstvo u Europi i stajao ondje s fotografijama kako bi rekao: "Mi imamo prava." Iskoristili su Inside Out kao platformu za prosvjed.

Karachi, Pakistan. Sharmeen je zapravo ovdje. Ona je ondje organizirala TEDx akciju i pobrinula se da sva skrivena lica grada budu na zidovima njenog grada. Danas joj želim zahvaliti.

Sjeverna Dakota. Narod Standing Rock, na Turtle Islandu, [nejasno ime] iz plemena Dakota Lakota htio je pokazati kako su Indijanci još uvijek tu. Sedma generacija još uvijek se bori za svoja prava. Zalijepio je portrete po cijelom svom rezervatu. I on je danas ovdje. Kad god dobijem zid u New Yorku, koristim njegove fotografije kako bih nastavio širiti projekt.

Juarez: Svi ste čuli za granicu -- jednu od najopasnijih granica na svijetu. Monica je napravila tisuće portreta sa skupinom fotografa i oblijepila čitavu granicu. Znate li što je potrebno da bi se ovo napravilo? Ljudi, energija, ljepilo, organizacija tima. Bilo je zadivljujuće.

U Iranu je u isto vrijeme Abololo -- nadimak, naravno -- zalijepio lice jedne jedine žene kako bi pokazao svoj otpor prema vladi. Ne moram vam objašnjavati koliko je riskirao tim potezom.

Postoje mnogi školski projekti. 20 posto plakata koje dobivamo dolaze iz škola. Obrazovanje je veoma važno. Djeca fotografiraju na nastavi, učitelj prima fotografije, lijepe ih na školu. Ovdje su im pomogli čak i vatrogasci. Trebalo bi postojati još više škola koje rade ovakve projekte.

Naravno, htjeli smo se vratiti u Izrael i Palestinu. Pa smo otišli tamo kamionom. Ovo je kamion u kojem je kabina za slikanje. Odete u stražnji dio kamiona, fotografira vas, 30 sekundi kasnije uzmete plakat i spremni ste za akciju. Koriste je tisuće ljudi i svi traže mir između dvije zemlje i onda šeću ulicom. Ovo je marš, marš 450 000 ljudi -- s početka rujna. Svi su držali svoje fotografije kao izjave. S druge strane, ljudi su prekrivali ulice, zgrade. Posvuda je. Nemojte mi reći da ondje ljudi nisu spremni za mir.

Ovi projekti tražili su tisuću djela u jednoj godini, čineći stotine tisuća ljudi sudionicima, stvarajući milijune pogleda. Ovo je trenutno najveći globalni umjetnički projekt u kojem se može sudjelovati.

Vratimo se na pitanje: "Može li umjetnost promijeniti svijet?" Možda ne u jednoj godini. Ovo je početak. Ali možda bismo trebali promijeniti pitanje. Može li umjetnost promijeniti živote ljudi? Koliko sam ove godine vidio, može. I znate što? Ovo je tek početak. Okrenimo svijet naglavce zajedno. Hvala.

(Pljesak)