Jon Nguyen: Obiđite Sunčev sustav u svom domu

Kao dijete fasciniralo me sve vezano uz zrak i svemir. Gledao sam emisiju Nova na PBS-u. Moja škola prikazivala je emisiju Bill Nye Znanstvenik. Kad sam bio u osnovnoj školi, moj prvi susjed poklonio mi je knjigu za rođendan. Bila je to knjiga o astronomiji i satima bih je pažljivo proučavao. Bila je to kombinacija svih ovih stvari koje su me nadahnule da krenem u istraživanje svemira, što je bio moj san. Kao dio tog sna uvijek sam želio letjeti po Sunčevom sustavu i posjetiti različite planete, mjesece i svemirske letjelice.

Godinama kasnije diplomirao sam na UCLA-u i našao se u NASA-i, radeći u laboratoriju za mlazni pogon, gdje je moj tim bio zadužen za stvaranje 3D prikaza Sunčevog sustava. Danas vam želim pokazati što smo do sad napravili.

Najbolje od svega jest da sve što ću ovdje učiniti možete napraviti i doma, zato što smo ovo izradili za javnost, kako biste vi to mogli koristiti.

Ovo što upravo gledate jest Zemlja. Možete vidjeti SAD, Kaliforniju, San Diego, a možete koristiti miš ili tipkovnicu kako biste sve rotirali.

To nije novina. Tko god je koristio Google Earth već je ovo vidio, ali u našoj grupi volimo reći da radimo suprotno od Google Eartha. Google Earth ide od ovog pogleda dolje do vašeg dvorišta. Mi idemo od ovog pogleda do zvijezda. Zemlja je cool, ali ono što vam zbilja želimo pokazati jesu letjelice pa ću opet vratiti sučelje. Sada gledate nekoliko satelita koji kruže oko Zemlje. Ovo je nekoliko znanstvenih orbitera koji kruže oko Zemlje. Nismo uključili vojne i meteorološke satelite, kao ni komunikacijske i špijunske satelite. Kad bismo to učinili, bio bi to potpuni kaos, zato što gore ima stvarno puno toga. Stvorili smo 3D modele za niz tih letjelica pa ako želite posjetiti bilo koju od njih, samo trebate dva puta kliknuti na njih.

Pronaći ću Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), dvostruki klik i odvest će nas do nje. A sada putujete skupa s ISS-om ondje gdje se upravo nalazi.

Cool je i to da možemo pomicati kameru uokolo, ali i kontrolirati vrijeme. Tako mogu pomaknuti ovaj prikaz unaprijed u vremenu i sad možemo vidjeti kako izgleda zalazak sunca na ISS-u, a možete ga vidjeti i svakih 90 minuta. (Smijeh)

Dobro, što je s ostatkom? Pa, mogu kliknuti ovdje na tipku Home i to će nas odvesti do unutarnjeg dijela Sunčevog sustava, a sada gledamo ostatak Sunčevog sustava. Ovdje možete vidjeti Saturn, ondje je Jupiter, a kad smo već ovdje, želim nešto istaknuti. Ovdje je prilično prometno.

Ovdje je Mars Science Laboratory na putu do Marsa, tek lansiran prošli tjedan.

Ovo je Juno na svom putu do Jupitera, ondje. Ovo je Dawn koji kruži oko Veste, a ovdje je New Horizons na direktnoj putanji prema Plutonu.

To spominjem zato što postoji čudno mišljenje u javnosti da je NASA mrtva, da su shuttleovi prestali letjeti te da odjednom više nema letjelica u svemiru.

NASA obavlja mnogo istraživanja robotima i ima mnogo letjelica u svemiru. Istina, trenutno ne šaljemo ljude, barem ne našim letjelicama, ali NASA nikako nije mrtva i jedan od razloga zašto pišemo programe poput ovog jest da ljudi shvate da radimo toliko drugih stvari.

Bilo kako bilo, dok smo ovdje, ponavljam, ako želite bilo što posjetiti, potreban je tek dvostruki klik. Ja ću evo kliknuti na Vestu i tu je Dawn koji kruži oko Veste, a to se sve događa upravo sada. Dvostruko ću kliknuti na Uran i vidimo ga kako kruži zajedno sa svojim mjesecima. Možete vidjeti kako je nakošen na oko 89 stupnjeva.

Možete posjetiti različita mjesta i proći kroz različita razdoblja, imamo podatke od 1950. do 2050. godine. Istina, nemamo sve između zato što je do nekih podataka teško doći. Možete posjetiti mjesta u različitim razdobljima, možete istraživati satima, doslovno satima bez prestanka, ali nešto vam posebno želim pokazati pa ću otvoriti prozor za odredište, letjelice s misijom prema vanjskim planetima, Voyager 1, i pokazat ću vam prelet kraj Titana. Sad smo otišli unatrag u vremenu. Sada putujemo zajedno s Voyagerom 1. Datum je 11. studenog 1980.

Ovdje se događa nešto čudno. Čini se kao da se ne događa ništa. Izgleda kao da sam pauzirao program. Zapravo radi stvarnim tempom, sekundu po sekundi, i u biti, Voyager 1 ovdje leti kraj Titana brzinom od 61.150 km/h, mislim. Samo izgleda kao da se ne miče zato što, pa, Saturn je odavdje udaljen oko 1.100.000 km, a Titan je 6.500 do 8.000 km odavde. Zbog beskrajnosti svemira čini se kao da se ništa ne događa.

No, kako bi bilo zanimljivije, ubrzat ću protok vremena i možemo gledati kako Voyager 1 leti kraj Titana, Saturnovog maglovitog mjeseca. Zapravo ima jako debelu atmosferu. Premjestit ću fokus kamere na Saturn. Odmaknut ću se i želim vam pokazati Voyager 1 kako leti kraj Saturna.

Ovdje vam želim skrenuti pažnju na nešto. S 3D prikazom poput ovog, možemo reći ne samo da je Voyager 1 proletio kraj Saturna, već tu postoji cijela priča za ispričati. I još bolje, kako je to interaktivna aplikacija, možete je ispričati sa svog gledišta. Ako je želite pauzirati, možete je pauzirati. Ako želite nastaviti, ako želite promijeniti kut kamere, možete to učiniti i zbog toga vam mogu pokazati da Voyager 1 zapravo leti ispod Saturna, ne samo pokraj njega. Kako leti ispod Saturna, Saturnova ga gravitacija zgrabi i baci ga gore i van iz Sunčevog sustava pa ako nastavite ovo puštati, možete vidjeti Voyager 1 kako leti prema gore. Zapravo ću se vratiti u Sunčev sustav, vratit ću se na današnji dan i želim vam pokazati gdje se Voyager 1 nalazi. Točno tamo, iznad, daleko iznad Sunčevog sustava, mnogo dalje od našeg Sunčevog sustava.

Tu je bit svega. Sad znate kako je dospio tamo. Sada znate zašto, a za mene je to bit ovog programa. Možete sami upravljati njime. Možete sami letjeti i sami učiti.

Znate, današnja je tema "Svijet nadohvat ruke". Pa, pokušavamo vam dati Sunčev sustav nadohvat ruke -- (Smijeh) -- i nadamo se da ćete, jednom kad iziđe, moći sami vidjeti što smo ondje radili, što ćemo upravo napraviti. Moj osobni san jest da djeca uzmu ovo i istražuju i vide kakva čuda postoje i budu nadahnuta, kao što sam i ja bio kao dijete, da odaberu obrazovanje u znanosti, tehnologiji, inžinjerstvu ili matematici, i ostvare san o istraživanju svemira.

Hvala. (Pljesak)