Hans Rosling: Uspon Azije -- kako i kada

Jednom davno, kad sam imao 24 godine, bio sam student medicinskog koledža St. John u Bangaloreu. Bio sam gostujući student tijekom jednomjesečnog seminara o javnom zdravstvu. I to je zauvijek promijenilo moj način razmišljanja. Kurs je bio dobar, ali njegov sadržaj nije ono što je promijenilo moj način razmišljanja. Bila je to brutalna istina, koju sam shvatio prvog jutra, da su indijski studenti bolji od mene.

(smijeh)

Vidite, ja sam bio štreber. Volio sam statistiku od rane mladosti. I marljivo sam učio u Švedskoj. Bio sam u najboljoj četvrtini svih seminara koje sam pohađao. No, u St. John-u bio sam u najlošijoj četvrtini. Činjenica je bila da su indijski studenti učili puno više nego mi u Švedskoj. Oni bi pročitali udžbenik dva puta, ili tri ili četiri puta. U Švedskoj smo ga pročitali jednom i zatim otišli na tulum.

(smijeh)

I to je, meni, to osobno iskustvo, prvi put u mom životu promijenilo razmišljanje s kojim sam odrastao. I shvatio sam da možda Zapad neće nastaviti dominirati svijetom zauvijek. Mislim da mnogi od vas imaju slična osobna iskustva. To je spoznaja da je netko koga ste upoznali zaista promijenio vaš pogled na svijet. To nisu samo statistike, iako to ja pokušavam prikazati na zabavan način.

Ja ću sada, ovdje, na pozornici, pokušati predvidjeti kad će se to dogoditi, da Azija vrati svoj dominantan položaj kao vodeći dio svijeta, kao što je to bilo nekad, tisućama godina. Ja ću to učiniti tako da pokušam precizno predvidjeti koje će godine prosječan prihod po osobi u Indiji i Kini, dostići onaj na Zapadu. Pri tome ne mislim na cijelo gospodarstvo, jer porast ekonomije u Indiji na veličinu ekonomije Velike Britanije, vrlo je lako, s jednom milijardom ljudi. Ja želim znati kada će prosječna plaća, novac po svakoj osobi, mjesečno, u Indiji i Kini, doseći plaće u Velikoj Britaniji i SAD-u?

Počet ću s povijesnim pregledom. Možete vidjeti moju mapu, zar ne? Počet ću s 1858.g. 1858. je bila godina velikog tehnološkog napretka na Zapadu. Te godine je Kraljica Victoria prvi put bila u mogućnosti komunicirati s predsjednikom Buchananom, preko transatlantskog telegrafskog kabla. Oni su bili prvi koji su cvrkutali ("Twitter") preko oceana. (smijeh) (pljesak) Uz pomoć ovog divnog Googla i Interneta, uspio sam pronaći tekst telegrama koji je Buchanan poslao kraljici Victorii. Završavao je ovako: "Ovaj telegraf je sjajan instrument za promicanje religije, civilizacije, slobode i prava diljem svijeta."

To su lijepe riječi. Ali postao sam radoznao što je on mislio pod slobodom, i slobodom za koga. Razmislimo o tome kada gledamo širu sliku svijeta u 1858-oj. Jer 1858. g. bila je prekretnica u povijesti Azije. 1858. je bila godina kada je hrabri ustanak protiv strane okupacije Indije ugušila britanska vojska. A Indija je podvrgnuta dodatnih 89 godina stranoj dominaciji.

1858. u Kini bila je godina pobjede britanske vojske u Opijumskom ratu. To je značilo da stranci, kako je rečeno u mirovnom sporazumu, mogu slobodno trgovati u Kini. To je značilo plaćati opijumom za kinesku robu.

1858. u Japanu bila je godina kad je Japan morao potpisati Harrisov sporazum i prihvatiti trgovinu pod uvjetima povoljnima za SAD. To je bilo pod prijetnjom crnih brodova koji su preko godinu dana bili usidreni u luci u Tokyu. Ali Japan je, za razliku od Indije i Kine zadržao nacionalni suverenitet.

Pogledajmo kakvu razliku to čini. Pokazat ću to tako da stavim ove balončiće natrag u Gapminder graf gdje je svaki balončić jedna zemlja. Veličina balončića je veličina populacije. Na ovoj osi (x) je prihod po osobi u komparativnoj valuti. Na drugoj osi (y) je očekivano trajanje života, zdravlje ljudi. Uvodim još jednu inovaciju ovdje. Transformirao sam lasersku zraku u njezinu ekološku verziju koja se može reciklirati, ovdje u zelenoj Indiji.

(pljesak)

I sad ćemo vidjeti. Gledajte, 1858, Indija je ovdje, tu je Kina, tamo Japan Sjedinjene američe države i Velika Britanija bile su bogatije, tamo. I sad ću pokrenuti svijet ovako. Indija nije uvijek bila na ovom nivou. Ako se vratimo u povijest, jedno je vrijeme, prije nekoliko stotina godina, kad je prihod po osobi u Indiji i Kini bio čak iznad onoga u Europi. Ali 1850. imamo već mnogo mnogo godina strane dominacije, i Indija je bila deindustrijalizirana. Zemlje koje su gospodarski rasle bile su Sjedinjene Države i Velika Britanija. One su također, pred kraj stoljeća, postajale sve zdravije i Japan ih je počeo sustizati. Indija je pokušavala ovdje dolje. Vidite li kako se počinje micati tamo? Nacionalni suverenitet je bio jako dobar za Japan. I Japan se pokušava pomaknuti tamo gore.

I došlo je novo stoljeće. Zdravstvo se popravilo, Velika Britanija, SAD, ali pazite, približava se Prvi svjetski rat. U Prvom svjetskom ratu, znate vidjet ćemo mnogo smrti i gospodarskih problema. Velika Britanija pada dolje Dolazi i španjolska gripa. Nakon Prvog svjetskog rata, one nastavljaju put prema gore. Još uvijek pod stranom dominacijom, bez suvereniteta, Indija i Kina su dolje u kutu. Nije se puno toga promijenilo. Populacija im je narasla, ali to je sve. U 1930-tima, možete vidjeti da Japan prolazi kroz period rata s nižim očekivanim trajanjem života. Drugi svjetski rat je zaista tragičan događaj, također za gospodarstvo Japana. Ali oni su se vrlo brzo oporavili nakon toga. I krećemo u novi svijet. 1947. Indija napokon postaje neovisna. Mogli su izvjesiti indijsku zastavu i postali suverena nacija, ali su u vrlo velikim teškoćama tamo dolje.

(pljesak)

1949. vidjeli smo početke moderne Kine na način koji je iznenadio svijet. I što se dogodilo? Što se događa nakon neovisnosti? Vidite da se zdravlje počelo popravljati. Djeca su krenula u školu. Pružena je zdravstvena skrb. To je bilo veliki korak naprijed, a onda je Kina pala. To je centralno plansko gospodarstvo Mao Tse Tunga. Zatim se Kina oporavila. Rekli su, "Nikada više, glupo centralno planiranje." I otišli su tu gore, a Indija je nastojala slijediti. I zaista su ih dostizali. Obje zemlje su imale bolje zdravstvo, ali još uvijek loše gospodarstvo.

I dolazimo do 1978., Mao Tse Tung je umro, i dolazi novi tip s lijeva. Dolazi Deng Xiaoping. On kaže, "Nema veze je li mačka bijela ili crna, sve dok hvata miševe." Jer hvatanje miševa je ono što su dvije mačke htjele raditi. I možete vidjeti dvije mačke ovdje, Kina i Indija, kako žele uloviti miševe tamo. Odlučile su ići ne samo na zdravstvo i edukaciju, nego i gospodarski rast. Reformator tržišta bio je ovdje uspješan. 1992. Indija slijedi s reformom tržišta. I one putuju vrlo blizu zajedno, i vidi se kako je sličnost između Indije i Kine, na više načina, veća od razlika među njima.

I one marširaju naprijed. Hoće li dostići?

To je veliko pitanje sad. Ovdje su one danas.

To znači da je -- (pljesak) prosjek , ovo je prosjek Kine. Ako bih podijelio Kinu, pogledajte, Shanghai je već dostigao. Shanghai je već tamo. I zdraviji je nego Sjedinjene Države. No, s druge strane, Guizhou, jedna od najsiromašnijih provincija Kine, je tamo. A ako podijelim Guizhou u urbani i ruralni, ruralni dio ide tamo dolje. Vidite ogromne razlike unutar Kine, usred brzog gospodarskog rasta.

A ako pogledam Indiju, tu imate drugu vrstu nejednakosti. Geografske, makrogeografska razlika nije velika. Uttar Pradesh, najveća pokrajina, siromašnija je i ima slabije zdravlje od ostatka Indije. Kerala leti tamo na vrhu, dostigavši Sjedinjene Države po zdravstvu, ali ne i u gospodarstvu. A ovdje, Maharashtra, s Mumbaiem, brza naprijed. U Indiji su, dakle, velike nejednakosti u unutar pokrajine, a ne između pokrajina. A to nije samo po sebi loše. Ako imate puno nejednakosti, makrogeografske nejednakosti dugoročno su veći problem nego nedjednakosti u istom području gdje imate centar rasta blizu mjesta gdje žive siromašni.

No, tu je još jedna nejednakost. Pogledajte ovdje, Sjedinjene Države. (smijeh) Oh, probile su moj okvir. Washington D.C. se probio tamo. Moji prijatelji u Gapminderu su htjeli da ovo pokažem jer sada je novi lider u Washingtonu koji je zaista zabrinut za zdravstvo. Mogu ga razumjeti, jer je Washinton D.C. silno bogat ali ne tako zdrav kao Kerala. Zanimljivo, zar ne? (pljesak) Vidim poslovnu priliku za Keralu, da pomognu popraviti zdravstvo u Sjedinjenim Državama.

(smijeh)

(pljesak)

Ovdje sad imamo cijeli svijet. Vidite legendu tamo dolje. I kada vidite dvije divovske mačke ovdje, kako idu naprijed, vidite da su između njih i pred njima, cijela nova gospodarstva svijeta, koja je Thomas Friedman ispravno zvao "ravni svijet". Vidite da u zdravstvu i edukaciji velik dio svijeta ide naprijed, ali u Africi, i drugim mjestima, kao u ruralnom Guizhou u Kini, još žive ljudi s lošim zdravstvom i vrlo slabim gospodarstvom. Imamo ogromne nejednakosti u svijetu. Ali većina svijeta u sredini ide naprijed vrlo brzo.

Vratimo se mojim predviđanjima. Kada će nas sustići? Moram se vratiti konvencionalnom prikazu. Pokazat ću prihod po osobi na ovoj osi (y), siromašni tu dolje, bogati tamo gore. I onda vrijeme, od 1858. Pokrećem svijet. Vidjet ćemo što se događa s ovim zemljama. Vidite, u Kini se pod stranom dominacijom prihod zapravo smanjio i završio dolje na razini Indije. Za to vrijeme Velika Britanija i SAD su postajale bogatije i bogatije. Nakon Drugog svjetskog rata, SAD su bogatije nego Velika Britanija. Ali dolazi neovisnost- Počinje rast, gospodarska reforma. Rast je brži i po projekciji od IMF-a vidite gdje ih se očekuje 2014.

No, pitanje je, "Kad će nas sustići?" Pogledajte Sjedinjene Države. Vidite li balončić? Balončići, ne ovi moji, nego financijski balončići. Ovo je "dot com" balončić. Ovo je Lehman Brothers. Vidite kako je pao ovdje. Izgleda da još jedan pada ovdje, znate. Ne izgleda da te zemlje idu ovim putem. Izgleda da rastu puno skromnijom brzinom. A ljudi zainteresirani za rast okreću se prema Aziji.

Mogu usporediti s Japanom. Ovo je Japan kako se uzdiže. Vidite, Japan je to učinio ovako. Dodajemo Japan. Nema sumnje da je moguće brzo sustizanje. Vidite li što je Japan napravio? Japan je to učinio ovako, dok nije u potpunosti sustigao, i nakon toga slijedi ostale bogate zemlje. No pravu procjenu za njih bih napravio ovako. Može biti gore, može biti bolje. Nije lako predviđati, naročito budućnost. Jedan povjesničar mi je rekao da je još teže predviđati prošlost.

(smijeh)

Mislim da sam u teškom položaju ovdje. Nejednakosti u Kini i Indiji smatram velikom preprekom jer rast i blagostanje cijele populacije ono je što stvara domaće tržište, što stvara stabilnost u društvu, i može iskoristiti cijeli kapacitet populacije. Dakle, socijalne investicije u zdravstvo, edukaciju i infrastrukturu, struju, ono je što treba Indiji i Kini.

Klima. Imamo sjajne priznate stručnjake u Indiji koji nam govore da se klima mijenja, i da se nešto mora poduzeti, inače će Kina i Indija biti zemlje koje će najviše patiti zbog promjene klime. Smatram da su Indija i Kina najbolji partneri na svijetu za dobru globalnu klimatsku politiku. Ali oni neće platiti za probleme koje su ostali, koji imaju više novca, stvorili, i ja se mogu s tim složiti.

Ali ono što me zaista brine je rat. Hoće li bivše bogate zemlje zaista prihvatiti potpuno izmjenjeno svjetsko gospodarstvo i pomicanje moći izvan centra gdje je bila u zadnjih 50 do 100 do 150 godina, natrag u Aziju? Hoće li Azija biti u stanju nositi se s novom pozicijom najmoćnijega, i vladara svijeta? Izbjegavajmo rat, jer to uvijek gurne ljudsko društvo unazad. Ako se ove nejednakosti, klima i rat mogu izbjeći, spremite se za svijet u jednakosti. Jer čini se da se to događa.

I vizija koju sam imao kao mladi student, 1972, da su Indijci puno bolji od Šveđana, uskoro će se obistiniti. I to će se dogoditi točno godine 2048 u drugom dijelu ljeta, u srpnju, preciznije, 27. srpnja. (pljesak) 27. srpnja 2048 je moj 100-ti rođendan. (smijeh) Očekujem da ću govoriti u prvom dijelu 39.-tog TEDIndia. Napravite rezervacije na vrijeme. Hvala puno.

(pljesak)