Don Tapscott: Četiri principa za otvoreni svijet

Otvorenost. To je riječ koja označava priliku i mogućnosti. Otvorene granice, otvoreno srce, otvoren izvor, politika otvorenih vrata, otvoreni šank. (Smijeh)

Svijet se posvuda otvara i to je dobra stvar.

Zašto se to događa? Tehnološka revolucija otvara svijet.

Jučerašnji Internet bio je platforma za prezentaciju sadržaja. Današnji Internet platforma je za računanje. Internet postaje veliko globalno računalo i svaki puta kada se na njega priključite, postavite neki video, tražite nešto na Googleu, nešto remixirate, programirate to veliko globalno računalo koje svi dijelimo. Čovječanstvo gradi stroj i to nam omogućuje da surađujemo na nove načine. Suradnja se može ostvariti na astronomskoj bazi.

Sada također i nova generacija otvara svijet. Počeo sam proučavati djecu prije otprilike 15 godina, zapravo prije 20 godina, i primijetio sam kako moja djeca mogu bez problema koristiti tu sofisticiranu tehnologiju i isprva sam pomislio: "Moja djeca su genijalci!" (Smijeh) Ali tada sam primijetio da su svi njihovi prijatelji poput njih, dakle, to je bila loša teorija. Počeo sam raditi s nekoliko stotina djece i došao do zaključka da je to prva generacija koja je odrasla u digitalnom dobu, okupana u bitovima. Ja ih zovem Net Generacijom. Rekao sam, ova djeca su drugačija. Ne boje se tehnologije jer ne znaju svijet bez nje. Ona je kao zrak. Slično tome kako se ja ne bojim hladnjaka. I — (smijeh)

I ne postoji moćnija sila koja bi mogla promijeniti sve institucije od prve generacije digitalnih starosjedioca. Ja sam digitalni imigrant. Morao sam naučiti jezik.

Globalna ekonomska kriza također otvara svijet. Naše mutne institucije iz industrijskog doba, sve od starih modela korporacija, vlada, medija i Wall Streeta u različitim su fazama zastoja, smrzavanja, atrofiranja ili čak propadanja i to stvara novi gorući problem u svijetu. Mislim, razmislite o Wall Streetu. Temeljni modus operandi Wall Streeta gotovo je srušio globalni kapitalizam.

Poznata vam je ideja gorućeg problema, kada ste na točki gdje cijena ostajanja na mjestu postaje veća od cijene micanja na posve novo mjesto, možda radikalno drugačije. I mi moramo promijeniti i otvoriti sve naše institucije.

Dakle, taj tehnološki poticaj, demografski udarac nove generacije i potražnja od strane novog globalnog ekonomskog stanja uzrokuje otvaranje svijeta.

Zapravo, mislim da se nalazimo u odlučujućem trenutku u ljudskoj povijesti, trenutku u kojem napokon možemo ponovno sagraditi mnoge institucije industrijskog doba oko novog seta principa.

Što je otvorenost? Pa, ispada da otvorenost ima više značenja i za svako od njih postoji odgovarajući princip za transformaciju civilizacije. Prvi je suradnja. To je otvorenost u smislu granica organizacija koje postaju porozne, tečne i otvorene.

Ispričat ću vam priču čovjeka na slici. Zove se Rob McEwen. Volio bih reći: "Imam trust mozgova, pretražujemo svijet u potrazi za fascinantnim slučajevima za analizu." Ovu priču znam zato što mi je on susjed. (Smijeh) Doselio se u našu ulicu i organizirao koktel zabavu kako bi upoznao susjede. I kaže: "Ti si Don Tapscott, pročitao sam neke od tvojih knjiga." Ja sam rekao: "Super. Čime se baviš?" I on kaže: "Pa bio sam bankar, a sada sam rudar." Zatim mi ispriča tu fantastičnu priču. Preuzeo je rudnik zlata, a njegovi geolozi mu nisu mogli reći gdje je zlato. Dao im je više novca za geološke podatke, i vrativši se s tim podacima oni mu nisu mogli reći gdje da započne proizvodnju. Nakon nekoliko godina, postao je toliko frustriran da je bio spreman odustati, ali tada je jednog dana imao prosvjetljenje. Zamislio se: "Ako moji geolozi ne znaju gdje je zlato, možda netko drugi zna." Pa je učinio "radikalan" potez. Uzeo je svoje geološke podatke, objavio ih i održao natječaj "Goldcorp izazov" na Internetu. Zapravo je to bila nagrada od pola milijuna za ikoga tko bi mogao reći ima li tamo zlata, i ako ima, gdje. (Smijeh)

Dobio je prijave iz cijelog svijeta. Korištene su tehnike za koje on nikad nije čuo, ali je za svojih pola milijuna nagrade Rob McEwen našao 3.4. milijardi dolara vrijedno zlato. Tržišna je vrijednost njegove kompanije između 90 milijuna i 10 milijardi dolara i mogu vam reći, zato što mi je susjed, da mu je lijepo u životu. (Smijeh)

Znate da nam konvencionalna mudrost govori da je talent unutar nas, zar ne? Vaša najdragocjenija imovina svaku večer izlazi iz dizala. On je na talent gledao drugačije. Zapitao se, tko su njihovi kolege? Trebao je otpustiti svoj geološki odjel, ali nije. Znate, neki od najboljih prijedloga nisu došli od geologa. Došli su od računalnih stručnjaka, inžinjera. Pobjednik je bila tvrtka za kompjutersku animaciju koja je napravila trodimenzionalni model rudnika gdje se helikopterom možete spustiti dolje i vidjeti gdje je zlato.

Pomogao nam je uvidjeti da društveni mediji postaju društveni proizvod. To nije samo spajanje preko mreže. Tu su u nastajanju novi načini proizvodnje. I ta Ideagora ideja koju je on stvorio, otvoreno tržište za specijalno kvalificirane umove, bila je dio promjene, dalekovidne promjene u unutarnjim strukturama i arhitekturi naših organizacija i toga kako mi na neki način orkestriramo sposobnosti za inovaciju, stvaranje dobara i usluga, da bi se angažirali s ostatkom svijeta, u smislu vlade, kako stvaramo društvene vrijednosti. Otvorenost je povezana sa suradnjom.

Također, otvorenost je povezana sa transparentnošću. To je drugačije. Ovdje govorimo o komuniciranju relevantnih informacija između ljudi u organizacijama: zaposlenika, klijenata, poslovnih partnera, dioničara, itd.

I posvuda naše organizacije bivaju ogoljene. Svi su se uzbunili zbog WikiLeaksa, ali to je samo vrh ledenjaka. Vidite, ljudi sada nadohvat ruke, svi, ne samo Julian Assange, imaju te moćne alate za otkrivanje toga što se događa, razmatranje, informiranje drugih, čak i organiziranje kolektivnih odgovora. Institucije postaju gole,

i ako ćete biti goli, iz toga proizlaze neke posljedice. Mislim, jedna je ta da fitness više nije izboran. (Smijeh) Razumijete? Ako ćete biti goli, bolje da se dovedete u formu.

Kada kažem da se dovedete u formu, mislim na to da morate imati dobre vrijednosti, jer vrijednost je očita kao nikad prije. Kažete da imate dobre proizvode. I bolje da budu dobri. Ali morate imati i vrijednosti. Morate imati integritet kao dio svojih kosti i svoj DNK kao organizacija, jer ako ga nemate nećete moći stvarati povjerenje, a povjerenje je uvjet bez kojeg se ne može u ovom novom umreženom svijetu.

Dakle, to je dobro. Nije loše. Sunčeva svjetlost je najbolje dezinfekcijsko sredstvo. A mi trebamo jako puno sunčeve svjetlosti u ovom problematičnom svijetu.

Treće značenje i njemu pridružen princip otvorenosti povezan je s dijeljenjem. To se razlikuje od transparentnosti. Transparentnost je povezana s protokom informacija. Dijeljenje je povezano s predajom dobara, intelektualnog vlasništva.

O tome postoje mnoge poznate priče. IBM je darovao 400 milijuna dolara softwarea Linux pokretu i to im se vratilo u milijardama.

Konvencionalna mudrost govori: "Pa gle, naše intelektualno vlasništvo pripada nama i ako ga netko pokuša prisvojiti mi ćemo nazvati svoje odvjetnike i tužit ćemo ih." Pa, to nije pomoglo diskografskim kućama, zar ne? Oni su uzeli — imali su zlouporabu tehnologije i umjesto preuzimanja inovativnog poslovnog modela koji će tome odgovarati, oni su uzeli i legalno rješenje pa industrija koja je donijela Elvisa i Beatlese sada tuži djecu i na rubu je kolapsa.

Dakle, moramo drugačije razmišljati o intelektualnom vlasništvu.

Dat ću vam primjer. Farmaceutska industrija u velikim je problemima. Prije svega, nema puno velikih inovacija u pričuvi i to je velik problem za ljudsko zdravlje, a farmaceutska industrija ima i veći problem. Ona će uskoro pasti s nečega što se zove "litica izuma". Jeste li čuli za to? Izgubit će 20 do 35% svojih prihoda u sljedećih 12 mjeseci. I što ćete napraviti, smanjiti potrošnju spajalica ili tako nešto? Ne.

Trebamo novi model znanstvenog istraživanja. Farmaceutske tvrtke moraju staviti svoja dobra u javno dobro. Moraju početi dijeliti preliminarna istraživanja. Moraju početi dijeliti podatke iz kliničkih studija i tako stvoriti plimu koja će podići sve brodove, ne samo za industriju, već za čovječanstvo.

Četvrto značenje otvorenosti i odgovarajući princip govori o osnaživanju. Ovdje nije riječ o majčinskom smislu osnaživanja. Znanje i inteligencija su moć i kako bivaju sve više dijeljene dolazi do prateće distribucije i decentralizacije i rasipanja moći koje se događaju u svijetu danas. Otvoren svijet donosi slobodu.

Uzmite Arapsko proljeće. Debata o ulozi društvenih medija i društvenim promjenama je završila. Znate, jedna riječ: Tunis. I na kraju je tu bilo i mnoštvo drugih riječi. Revoluciju u Tunisu nisu izazvali novi mediji; izazvala ju je nepravda. Društveni mediji nisu stvorili revoluciju; stvorila ju je nova generacija mladih ljudi koji su htjeli posao i nadu i nisu više htjeli biti tretirani kao podanici.

Ali baš kao što Internet smanjuje cijenu transakcija i suradnji u gospodarstvu i politici, tako smanjuje i cijenu neslaganja, pobune pa čak i organiziranog ustanka na način koji ljudi nisu razumjeli.

Znate, tijekom revolucije u Tunisu, snajperi povezani s režimom na ulici su ubijali nenaoružane studente. Studenti su tada uzeli svoje mobitele, fotografirali i triangulirali lokaciju te poslali tu sliku prijateljskim vojnim jedinicama koje bi došle i uklonile snajperiste. Mislite da su društveni mediji samo za spajanje na Internet? Za tu djecu, to je bilo vojno sredstvo za obranu nenaoružanih ljudi. Za njih je to bilo sredstvo samoobrane.

Dok danas pričamo, mlade ljude ubijaju u Siriji i do prije tri mjeseca, ako biste bili ozlijeđeni na ulici, hitna pomoć bi vas pokupila i odvezla u bolnicu. Došli biste, recimo, sa slomljenom nogom, i izašli biste s metkom u glavi.

Ti su dvadesetogodišnjaci stvorili alternativni medicinski sustav. Oni su koristili Twitter i osnovna javno dostupna sredstva kako bi kada netko bude ozlijeđen, auto došao po njih i odvezao ih u improviziranu kliniku gdje bi bili izliječeni, a ne smaknuti. Dakle, ovo je vrijeme velikih promjena.

Nije to bez svojih problema. Do prije dvije godine, sve su revolucije u ljudskoj povijesti imale vodstvo, i kada bi stari režim pao, vodstvo revolucije bi preuzelo. Ove wiki revolucije događaju se tako brzo i stvaraju vakuum, a politika se užasava vakuuma, koji mogu popuniti nemoralne sile, obično stari režim, ili ekstremisti, ili fundamentalisti. Možete vidjeti kako se to sada odigrava u Egiptu.

Ali to nije važno, jer se pomičemo naprijed. Vlak je napustio kolodvor. Istina je na vidjelu. Konj je izvan staje. Pomozite mi, može? (Smijeh) Pasta je izvan tube. Mislim, ne vraćamo se natrag. Otvoreni svijet donosi osnaženje i slobodu.

Mislim da ćete na kraju ova četiri dana zaključiti da je tijek povijesti pozitivan i da vodi otvorenosti.

Ako se vratite unatrag nekoliko stotina godina, diljem svijeta društvo je bilo veoma zatvoreno. Bilo je agrarno, a to znači da je način produkcije i politički sistem bio feudalizam, a znanje je bilo koncentrirano u crkvi i plemstvu. Ljudi nisu znali o stvarima. Nije postojao koncept napretka. Rodili ste se, živjeli ste svoj život i onda umrli.

Ali tada je Johannes Gutenberg došao sa svojim izvrsnim izumom i, s vremenom, društvo se otvorilo. Ljudi su počeli učiti stvari, i kako su to radili, institucije feudalnog društva počele su stagnirati i propadati. Nije imalo smisla da crkva bude odgovorna za medicinu kada su ljudi imali znanje.

Pa smo vidjeli protestantsku reformaciju. Martin Luther nazvao je stroj za printanje "Božjim najvećim činom milosti". Stvaranje korporacije, znanosti, sveučilišta, na kraju i industrijska revolucija i to je sve bilo dobro.

Ali došlo je uz svoju cijenu.

I sada, duh tehnologije opet je izašao iz boce, ali ovaj put je drugačije. Tiskarski stroj dao nam je pristup pisanoj riječi. Internet svakom od nas omogućuje proizvodnju. Tiskarski stroj dao nam je pristup zabilježenom znanju. Internet nam je dao pristup ne samo informacijama i znanju, već inteligenciji drugih ljudi na globalnoj razini.

Za mene ovo nije doba informacija, već vrijeme umrežene inteligencije. To je doba velikog obećanja, doba suradnje, kada se mijenjaju granice naših organizacija, doba transparentnosti, kada sunčeva svijetlost dezinficira civilizaciju, doba dijeljenja i razumijevanja nove moći zajedničkog. To je doba osnaženja i slobode.

Sada bih, za kraj, volio s vama podijeliti neka istraživanja kojima se bavim. Pokušavao sam promatrati razne vrste organizacija kako bih razumio kako bi budućnost mogla izgledati, ali nedavno sam proučavao i prirodu.

Znate, pčele se javljaju u rojevima, a ribe u jatima. Čvorci, u području oko Edinburgha, u engleskim močvarama, javljaju se u nečemu zvanom "žamorenje", naziv se odnosi na žamor krila ptica. Tijekom dana čvorci se rašire u radijusu od otprilike 32 kilometra dok rade što već rade. Navečer se sastanu i stvaraju jednu od najspektakularnijih stvari u cijeloj prirodi, i to se zove „žamorenje“. Znanstvenici koji su to proučavali kažu da nikad nisu vidjeli nezgodu. Ta stvar ima funkciju. Štiti ptice. Možete vidjeti s desna da je predator potjeran kolektivnom moći ptica, i izgleda da je to zastrašujuća stvar ako napadate čvorke. I postoji vodstvo, ali ne postoji jedan vođa.

Je li ovo jedna čudnovata analogija ili bismo zapravo iz toga mogli nešto naučiti? "Žamorenje" funkcionira na mnogo principa, a to su zapravo principi koje sam danas opisao. To je velika suradnja. To je otvorenost, dijeljenje raznih vrsta informacija, ne samo o lokaciji, putanji i opasnosti i slično, već o izvorima hrane. I postoji pravi osjećaj međusobne ovisnosti; individualne ptice nekako razumiju da su njihovi interesi u interesu kolektiva.

Možda bismo tako i mi trebali razumijeti da posao ne može uspijeti u svijetu koji gubi snagu.

Promatram to i dobivam puno nade. Pomislite na današnju djecu u Arapskom proljeću i vidjet ćete da se tako nešto sprema.

I zamislite, samo uzmite u obzir ovu ideju, ako želite: Što ako bismo se u ovom svijetu mogli povezati kroz razgranatu mrežu zraka i stakla? Bismo li mogli ići dalje od dijeljenja informacija i znanja? Bismo li mogli početi dijeliti našu inteligenciju? Bismo li mogli stvoriti nekakvu vrstu kolektivne inteligencije koja ide iznad individualca, grupe ili tima da bi se stvorila možda nekakva vrsta svijesti na globalnoj bazi? Kada bismo to mogli, mogli bismo se boriti s nekim velikim svjetskim problemima.

Gledam to, i ne znam, dobijem nadu da će možda taj manji, umrežen i otvoren svijet koji će naša djeca naslijediti možda biti bolji i da bi ovo novo doba umrežene inteligencije moglo biti doba ispunjenog obećanja i neostvarene prijetnje.

Idemo to ostvariti. Hvala Vam.

(Pljesak)