David McCandless: Ljepota vizualizacije podataka

Izgleda kao da svi patimo od preopterećenja informacijama ili zatrpanosti podatcima. Dobra vijest je da možda postoji jednostavno rješenje za to, a to je da više koristimo svoje oči. Vizualiziranje informacija, tako da bismo mogli vidjeti bitne uzorke i poveznice te potom dizajniranje tih informacija da imaju više smisla, ili ispričaju priču, ili nam dopuste da se usredotočimo samo na informacije koje su bitne. Ne uspijemo li u tome, vizualizirane informacije mogu samo izgledati veoma "cool".

Pa, da vidimo. Ovo je "Gram milijarde dolara" (Billion Dollar Gram), i ova slika se pojavila uslijed frustracije koju sam imao zbog izvještavanja o iznosima od milijardi dolara u tisku. To jest, ona su beznačajna bez konteksta. 500 milijardi za ovaj cjevovod. 20 milijardi za ovaj rat. To nema smisla, jedini način da bismo to razumjeli jest vizualno i relativno. Prikupio sam hrpu brojki iz izvještaja iz različitih medijskih izvora i zatim napravio kvadrate prema tim iznosima. Boje predstavljaju motivaciju iza novca. Ljubičasta je borba, crvena je darivanje novca, a zelena profit. Ono što možete odmah uočiti jest da počinjete stvarati drugačiji odnos prema brojevima. Možete ih doslovno vidjeti. Još važnije, počinjete uočavati uzorke i poveznice među brojevima koje bi inače bile razasute preko višestrukih novinskih izvješća.

Dopustite mi da istaknem neke koje mi se zbilja sviđaju. Ovo su prihodi OPEC-a, ovaj zeleni kvadrat ovdje -- 780 milijardi godišnje. A ovaj mali piksel u kutu -- 3 milijarde -- to je njihov fond za klimatske promjene. Amerikanci, nevjerojatno darežljivi ljudi -- preko 300 milijardi godišnje, donirano u dobrotvorne svrhe svake godine, u usporedbi sa količinom inozemne pomoći donirane od strane 17 vršnih industrijaliziranih država od 120 milijardi. I onda naravno, rat u Iraku, predviđen da će stajati 60 milijardi 2003. godine. Mrvicu se povećao. Afganistan se povećao sada na 3,000 milijardi. Super je sada kad imamo ovu teksturu, možemo dodati i brojke. Mogli bismo reći, nova brojka izađe van... da vidimo afrički dug. Što mislite koliki dio grafa bi mogao zauzimati novac koji Afrika duguje Zapadu? Pogledajmo. Evo ga. 227 milijardi koje Afrika duguje. Nedavna financijska kriza -- koliki bi dio grafa ta brojka mogla zauzimati? Koliko je to stajalo svijet? Pogledajmo. Dooosh. Mislim da je to prikladan zvučni efekt za toliko novca. 11, 900 milijardi. Vizualiziranjem ovih informacija, pretvorili smo ih u krajolik koji možete istraživati sa svojim očima, neka vrsta karte zapravo, vrsta informacijske karte. I kada se izgubite u informacijama, informacijska karta je korisna.

Želim vam pokazati još jedan krajolik. Trebamo zamisliti kako bi mogao izgledati krajolik svjetskih strahova. Pogledajmo. Ovo je pravljenje slona od muhe, vremenska skala globalne medijske panike. (Smijeh) Obilježiti ću ovo za sekundu. Ali visina ovdje, želim to istaknuti, označava intenzitet određenih strahova, priopćen od strane medija. Dopustite mi da ih istaknem. Ovo je, svinjska gripa -- ružičasto. Ptičja gripa. SARS -- smeđkasto ovdje. Zapamtite taj. "Milenijska buba" -- grozna katastrofa. Ovi mali zeleni vrhovi su udari asteroida. (Smijeh) U ljeto, ovdje, smrtonosne ose.

(Smijeh)

Ovako izgledaju naši strahovi tijekom vremena u našim medijima. Ali ono što volim -- a ja sam novinar -- ono što volim jest pronalaziti skrivene uzorke; volim biti detektiv za podatke. Postoji veoma zanimljiv i čudan uzorak skriven u ovim podacima koji možete vidjeti samo kad ih vizualizirate. Da istaknem to za vas. Vidite ovu crtu. Ovo je graf za nasilne video igrice. Kao što vidite, postoji određena vrsta čudnog, pravilnog uzorka u ovim podacima, dvostruki vrhunci svake godine. Ako pogledate bolje, vidimo da se ti vrhunci pojavljuju u istom mjesecu svake godine. Zašto? Studeni, božićna video igra izađe na tržište, i možda čak postoji porast u zabrinutosti zbog sadržaja igre. Ali travanj nije pretjerano važan mjesec za video igre. Zašto travanj? Pa, u travnju 1999. dogodila se pucnjava u Columbine-u, i od tad, strah je zapamćen od strane medija i odjekuje kroz kolektivni um postepeno kroz godinu. Imate retrospektive, godišnjice, sudske slučajeve, čak i pucnjave koje oponašaju ovu, svi podsjećajući na taj strah. Ovdje je još jedan uzorak. Možete li ga uočiti? Vidite prazninu tamo? Postoji praznina, i utječe na sve ostale priče. Zašto je tamo praznina? Vidite gdje počinje? Rujan 2001., kad smo imali nešto stvarno čega se bojati.

Radim kao novinar s podatcima oko godinu dana, i neprestano slušam frazu cijelo vrijeme, koja glasi: "Podaci su nova nafta." Podaci su neka vrsta sveprisutnog resursa kojeg možemo oblikovati da dobijemo inovacije i nove uvide, i posvuda je oko nas, i može biti iskorištavan s lakoćom. To nije pretjerano dobra metafora u ovim vremenima, posebice ako živite oko Meksičkog zaljeva, ali ja bih, možda, malo prilagodio ovu metaforu, i rekao bih da su podaci novo tlo. Jer za mene, oni su poput plodnog, kreativnog medija. Znate, tijekom godina, na mreži, postavili smo ogromnu količinu informacija i podataka, i natapali smo ih sa mrežama i povezanošću, te su bili obrađivani od strane neplaćenih radnika i vlada. Pa, u redu, na neki način malo i iskorištavam metaforu. Ali to je zbilja plodan medij, i čini se da vizualizacije, grafovi informacija, vizualizacija podataka, čine se kao cvjetovi koji cvjetaju iz medija. Ali ako izravno pogledate u to, to je samo veoma mnogo brojeva i nepovezanih činjenica. Ali ako počnete raditi i igrati se sa tim na određen način, zanimljive se stvari mogu pojaviti i različiti uzorci mogu biti razotkriveni.

Dopustite mi da vam pokažem ovo. Možete li pogoditi što ovi podaci prikazuju? Što se povećava dvaput u godini, prvi put na Uskrs a zatim dva tjedna prije Božića, ima mini vrhunac svaki ponedjeljak i onda se izravna preko ljeta. Primam odgovore. (Publika: Čokolada.) David McCandless: Čokolada. Možda biste htjeli unijeti nešto čokolade. Još koji pokušaj? (Publika: Kupovina.) DM: Kupovina. Da, terapija kupovinom bi mogla pomoći. (Publika: Bolovanje.) DM: Bolovanje. Da, sigurno biste htjeli uzeti neko vrijeme slobodno. Da vidimo?

(Smijeh)

(Pljesak)

Informacije ovdje, Lee Byron i ja, pretražili smo 10,000 Facebook statusa tražeći izraze "prekid" i "prekinuli" i ovo je uzorak koji smo pronašli -- ljudi čiste za proljetne praznike, (Smijeh) izlaze iz veoma loših vikenda ponedjeljkom, sami su preko ljeta. I onda, najniži dan u godini, naravno: Božić. Tko bi to napravio? Postoji divovska količina podataka koja je sada dostupna, neusporediva. Ali ako postavite pravo pitanje, ili ih obradite na odgovarajući način, zanimljive stvari mogu isplivati na površinu.

Informacije su predivne. Podaci su predivni. Pitam se mogu li napraviti svoj život predivnim. I ovdje je moj vizualni životopis. Nisam siguran jesam li uspio. Poprilično puno blokova. Boje nisu nešto sjajne. Ali htio sam vam nešto prenijeti. Počeo sam kao programer, nakon čega sam radio kao pisac mnogo godina, oko 20, u tisku, online i zatim u oglašavanju, a tek nedavno sam počeo dizajnirati. Nikad nisam bio u školi dizajna. Nikad nisam studirao umjetnost ili nešto slično. Nekako sam naučio kroz rad. Kad sam počeo dizajnirati, otkrio sam čudnu stvar o sebi. Već sam znao kako dizajnirati, ali nisam bio nevjerojatno briljantan u tome, više osjetljiv na ideje mreža i prostora poretka i tipografije. Gotovo kao da je izlaganje svim ovim medijima tijekom godina usadilo u mene neku vrstu prikrivene dizajnerske pismenosti. Ne osjećam se jedinstvenim.

Imam osjećaj da smo svaki dan, svi mi, bombardirani s dizajnom informacija. Slijeva se u naše oči kroz Web, i svi smo vizualna bića, zahtjevamo vizualni aspekt naših informacija. Postoji nešto gotovo magično oko vizualnih informacija. Nije potreban nikakav napor; doslovno se sliju unutra. A ako se probijate kroz gustu džunglu informacija, naići na predivnu grafiku ili divnu vizualizaciju podataka, to je olakšanje, kao da nailazite na čistinu nasred džungle. Bio sam znatiželjan oko toga, i to me je dovelo do rada danskog fizičara Tora Norretrandersa, on je pretvorio širinu područja osjetila u računalne pojmove.

Pa krenimo. Ovo su vaša osjetila, slijeva se u vaša osjetila svake sekunde. Vaše osjetilo vida je najbrže. Ima istu širinu kao računalna mreža. Zatim imate dodir, koji ima brzinu USB-a. A zatim imate sluh i njuh, koji imaju protok poput čvrstog diska. A onda imate jadan, stari okus, koji jedva ima protok džepnog kalkulatora. Onaj mali kvadrat u kutu, 0,7%, to je količina koje smo zapravo svjesni. Velik dio našeg vida -- masa njega je vizualna, i slijeva se unutra. To je nesvijesno. Oko je posebno osjetljivo na uzorke u varijaciji boje, oblika i uzorka. Obožava ih, i naziva ih predivnim. To je jezik oka. Ako iskombinirate taj jezik oka sa jezikom uma, koji se sastoji od riječi, brojki i koncepata, počinjete pričati dva jezika istovremeno, međusobno pojačavajućih. Imate oko, i onda ubacite koncepte. Ta cijela stvar -- to su dva jezika koja rade istodobno.

Možemo koristiti ovu novu vrstu jezika, ako želite, da promjenimo našu perspektivu ili naša gledišta. Dopustite mi da vas upitam jednostavno pitanje sa veoma jednostavnim odgovorom. Tko ima najveći vojni proračun? Morala bi biti Amerika, zar ne? Ogroman, 609 milijardi u 2008 -- 607, zapravo. Toliko ogroman, da zapravo može sadržavati sve ostale svjetske vojne proračune u sebi. Gobble, gobble, gobble, gobble, gobble. Možete sad vidjeti ukupni afrički dug ovdje i deficit britanskog proračuna kao usporedbu. To može dobro odgovarati sa vašim pogledom da je Amerika neka vrsta huškačkog, vojnog stroja, vani da nadjača svijet sa svojim ogromnim, industrijsko-vojnim kompleksom. Je li istina da Amerika ima najveći vojni proračun? Jer to je nevjerojatno bogata država. U biti, toliko je bogata da bi mogla sadržavati gospodarstva ostale 4 top industrijalizirane države u sebi, toliko je beskrajno bogata. Njen vojni proračun mora biti divovski. Da bih bio pošten i da bih promjenio naše gledište, moramo unijeti novi set podataka, a taj set jest BDP, ili zarada države. Tko ima najveći proračun u usporedi sa BDP-om? Bacimo pogled. To značajno mijenja sliku. Pojavljuju se zemlje koje, vjerojatno, niste uzimali u obzir, i Amerikanci padaju na 8. mjesto.

Ovo isto možete napraviti sa vojnicima. Tko ima najviše vojnika? To mora da je Kina. Naravno, 2,1 milijun. Opet, u suglasnosti s vašim gledištem da je Kina militaristički režim spreman mobilizirati svoje ogromne snage. Ali naravno, Kina ima ogromnu populaciju. Ako napravimo isto, vidimo radikalno drugačiju sliku. Kina pada na 124. mjesto. Zapravo ima jako malu vojsku ako uzmete u obzir ostale podatke. Apsolutne brojke, poput vojnog proračuna, u povezanom svijetu, vam ne daju potpunu sliku. Nisu istinite koliko bi mogle biti.

Potrebne su nam relativne brojke koje su povezane sa ostalim podacima da bi mogli vidjeti potpuniju sliku, te nas onda to može dovesti do toga da promijenimo svoje gledište. Kao što je Hans Rosling, učitelj, moj učitelj, rekao, "Dopusti da ti sklop podataka promijeni misaoni sklop." Ako može to napraviti, možda može promijeniti i vaše ponašanje.

Pogledajte ovaj. Ja sam pomalo manijak kad je u pitanju zdravlje. Volim uzimati dodatke prehrani i biti u dobroj formi, ali nikad ne mogu razumjeti što se događa u okvirima dokaza. Uvijek postoje proturječni dokazi. Trebam li uzimati C vitamin? Trebam li jesti pšenične klice? Ovo je vizualizacija svih dokaza za dodatke prehrani. Ova vrsta dijagrama naziva se utrka balona. Što smo više u slici, više je dokaza za svaki od dodataka. Mjehurići odgovaraju popularnosti prema Google pretragama. Odmah shvatite vezu između korisnosti i popularnosti, ali možete također, ako skalirate dokaze, napraviti neku vrstu "vrijedno je toga" crte. Dodatci iznad te crte su vrijedni istraživanja, ali samo za uvjete navedene ispod. A dodatci ispod crte vjerojatno nisu vrijedni istraživanja.

Ova slika sadrži ogromnu količinu posla. Istražili smo 1,000 studija s PubMed-a, biomedicinske baze podataka, sakupili smo ih sve i poredali. Bilo je nevjerojatno frustrirajuće za mene jer sam imao knjigu sa 250 vizualizacija koju sam trebao napraviti za svoju knjigu, i potrošio sam mjesec dana radeći to, da bih ispunio samo dvije stranice. Ali ono na što to ukazuje jest da vizualiziranje informacija poput ovih je određena vrsta sažimanja znanja. To je način da se ogromna količina informacija i razumjevanja stisne u mali prostor. Jednom kad ste sakupili sve te podatke, i jednom kad ste pročistili sve te podatke, i jednom kad su tu, možete raditi jako "cool" stvari poput ove.

Pretvorio sam ovo u interaktivnu aplikaciju, mogu otvoriti ovu aplikaciju online -- ovo je vizualizacija online -- i mogu reći, "Da, brilijantno." Sama se otvara. Onda mogu reći, "Pa, pokaži mi stvari koje utječu na zdravlje srca." Hajdemo to filtrirati. Srce je flitrirano, ako sam znatiželjan oko toga. Mislim, "Ne, ne. Ne želim uzimati ništa sintetičko. Želim vidjeti samo biljke i -- samo mi pokaži trave i biljke. Imam sve prirodne sastojke." Ova aplikacija sama stvara sebe iz podataka. Svi su podaci spremljeni u Google dokumentu, i ona doslovno stvara samu sebe iz tih podataka. Podaci su živi; ovo je živa slika, i mogu je ažurirati u sekundi. Novi dokazi izlaze na površinu -- samo promijenim jedan redak u tablici. Doosh! Opet, slika se sama iznova stvara. To je super. Na neki način živi.

Ali na neki način može ići iznad podataka, može ići iznad brojki. Volim primjenjivati vizualizaciju informacija na ideje i koncepte. Ovo je vizualizacija političkog spektra, u mojem pokušaju da probam shvatiti kako funkcionira i kako ideje prelaze sa vlade u društvo i kulturu, u obitelji, u individualce, u njihova vjerovanja i opet natrag u krug. Ono što volim kod ove slike jest to što je napravljena od koncepata, istražuje naše poglede na svijet i pomaže nam -- pomaže meni -- da vidimo što drugi misle, da vidimo odakle dolaze. I super je osjećaj samo to činiti.

Ono što je bilo najuzbudljivije za mene dizajnirajući ovo, je to da, kad sam dizajnirao ovu sliku, očajnički sam htio da ova strana, lijeva strana, bude bolje od desne strane -- s obzirom da sam novinar, lijevičar -- ali nisam mogao jer bih tad stvorio graf koji je pristran i naginje na jednu stranu. Da bih stvarno stvorio cjelovitu sliku, Morao sam uvažiti poglede na desnoj strani i u isto vrijeme, na neki način neugodno prepoznati koliko je tih osobina zapravo u meni što je bilo veoma, veoma uznemirujuće i neugodno. (Smijeh) Ali ne preneugodno, jer nešto je neprijeteće u sagledavanju političkog pogleda, u odnosu na to da vam je rečeno ili da ste prisiljeni slušati jedan. To je zapravo -- sposobni ste posjedovati suprotstavljajuća stajališta radosno, kad ih možete vidjeti. Čak je zabavno i angažirati se oko njih jer su vizualna. To je ono što je uzbudljivo za mene, vidjeti kako podaci mijenjaju moju perspektivu i mijenjaju moj tok misli -- predivni, krasni podaci.

Da zaključim, želio sam reći da mislim da se u dizajnu radi o rješavanju problema i omogućavanju elegantnih rješenja. Dizajn informacija rješava probleme informacija. Mislim da imamo puno problema s informacijama trenutno u našem društvu, od preopterećenja i zasićenja do sloma povjerenja i kredibiliteta, odbjeglog skepticizma i nedostatka transparentnosti, ili čak samo nezanimljivosti. Mislim da su informacije jednostavno prezanimljive. Imaju osobine koje me magnetski privlače.

Vizualiziranje informacija nam može dati jako brzo rješenje tih problema. Čak i kad su informacije grozne, vizualni dio može biti poprilično lijep. Često možemo dobiti jasnoću ili odgovor na jednostavno pitanje veoma brzo, poput ovoga, nedavnog vulkana na Islandu. Tko emitira najviše CO2? Jesu li to zrakoplovi ili vulkan, prizemljeni zrakoplovi ili vulkan? Možemo pogledati. Pogledamo podatke i vidimo, da, vulkan je izbacio 150,000 tona; prizemljeni avioni bi emitirali 345,000 da su bili u zraku. U biti, imali smo naš prvi ugljično-neutralni vulkan.

(Smijeh)

(Pljesak)

I to je predivno. Hvala.

(Pljesak)