Govoriću o vašem načinu razmišljanja. Da li vaš način razmišljanja odgovara podacima koje imam? (Smijeh) Ako ne, jedno ili drugo treba unaprijediti, zar ne?
Kada svojim studentima govorim o globalnim pitanjima, i kada ih slušam u pauzama za kafu, oni uvijek govore o 'nama' i 'njima'. I kada se vrate u salu za predavanja pitam ih: "Šta želite reći sa 'mi' i 'oni' ?" "Oh, to je bar lako. Postoji zapadni svijet i zemlje u razvoju", kažu oni. "To smo naučili u koledžu." I šta je onda definicija? "Definicija? Pa to svi znaju", kažu oni.
"Pa onda znate i vi", uporno insistiram. Jedna djevojka pametno reče: "To je veoma jednostavno. Zapadni svijet znači dug život i mala porodica. Zemlje u razvoju znače kratak život i velika porodica." I meni se svidjela ta definicija, jer mi je omogućila da prenesem njihovo mišljenje u bazu podataka. I ovdje je set podataka. Možete vidjeti da je na ovoj osi veličina porodice. Jedno, dvoje, troje, četvoro, petoro djece za svaku ženu na ovoj osi. A ovdje je prikazan očekivani životni vijek, 30, 40, 50. Upravo ono što su studenti govorili da opisuje njihov koncept svijeta.
A zapravo ovdje se govori o spavaonici. Da li su muškarac i žena odlučili da imaju malu porodicu i brinu o svojoj djeci, te koliko dugo će živjeti. Ovdje se radi o kupatilu i kuhinji. Ako imate sapun, vodu i hranu, znate, možete živjeti dugo. I studenti su bili u pravu. Nije da se svijet sastoji -- svijet se sastoji, od jedne grupe zemalja ovdje, koje imaju velike porodice i kratak životni vijek. Svijet u razvoju. Zatim, tu je jedna grupa zemalja ovdje koja predstavlja zapadni svijet. Oni imaju male porodice i dug životni vijek.
I sada ćete ovdje vidjeti nešto zapanjujuće što se dogodilo u svijetu za vrijeme mog života. Tada su zemlje u razvoju primijenile sapun i vodu, vakcinaciju. I cijeli svijet u razvoju je počeo planirati porodicu. I djelimično zbog SAD-u koji pomaže u davanju tehničkih savjeta i investicija. Vidite da se cijeli svijet se pomjera prema porodicama sa dvoje djece i životnom vijeku od 60 do 70 godina.
Ipak neke zemlje zaostaju u ovoj oblasti ovdje. Još uvijek možete vidjeti Afganistan ovdje dolje. Imamo Liberiju. Imamo Kongo. Znači imamo zemlje koje tu žive. Tako da je moj problem bio taj, da je pogled na svijet mojih studenata odgovarao stvarnosti u svijetu u godini kada su njihovi učitelji rođeni. (Smijeh) (Aplauz)
I u stvari, kada smo prezentirali ovo širom svijeta -- Bio sam na Globalnoj konferenciji ovdje u Washingtonu prošle nedjelje, i mogao sam vidjeti pogrešan koncept koji su čak i aktivni ljudi u Sjedinjenim državama imali, koji nisu uvidjeli napredak Meksika ovdje i Kine u poređenju sa Sjedinjenim državama. Pogledajte sada kada ih pomjerim unaprijed. Idemo. Približavaju se. Ovdje je Meksiko. Izjednačen je sa Sjedinjenim državama u dvije socijalne dimenzije. Manje od pet procenata specijalista u Svjetskom zdravstvu je bilo svjesno ovog. Ova sjajna država, Meksiko, imala je problem oružja koje je stizalo sa sjevera, preko granice, tako da su to morali zaustaviti, jer imaju taj čudni odnos sa Sjedinjenim državama, kao što znate.
Ali ako bih promijenio ovu osu ovdje, radije bih ubacio dohodak po osobi. Dohodak po osobi, mogu to ubaciti ovdje. I tada ćemo vidjeti potpuno drugačiju sliku. Usput, učim vas kako da koristite našu web stranicu Gapminder World, dok ja ovo korigujem, jer je ovo besplatan alat na internetu. I kada sam to konačno popravio, mogu otići 200 godina nazad u istoriju. I mogu pronaći Sjedinjene države ovdje. I mogu dopustiti da se prikažu i ostale države. I sada ovdje imam dohodak po osobi na ovoj osi. Sjedinjene države su imale samo jednu do dvije hiljade dolara u to vrijeme. I očekivani životni vijek bio je 35 do 40 godina, isto kao u Afganistanu danas.
Šta se dogodilo u svijetu, sada ću pokazati. Ovo je umjesto jedne godine studiranja istorije na univerzitetu. Možete me gledati jedan minut i vidjećete sve. (Smijeh) Možete vidjeti smeđe mjehuriće, to je zapadna Evropa, i žuti, to su Sjedinjene države, oni postaju bogatiji i bogatiji i takođe postaju zdraviji i zdraviji. Ovo je prije 100 godina, dok ostatak svijeta zaostaje. Sad smo tu. I ovo je bila gripa. To je ono čega se jako plašimo, zar ne? Još uvijek je u sjećanju. Pad očekivanog životnog vijeka. I zatim se penjemo. Ne prije početka nezavisnosti.
Pogledajte ovdje Kinu, i ovdje Indiju, i ovo je to što se desilo. Jeste li primijetili da je Meksiko ovdje gore? Meksiko uopšte nije u istoj ravni sa Sjedinjenim državama, ali su prilično blizu. I posebno je zanimljivo vidjeti Kinu i Sjedinjene države tokom 200 godina, jer moj najstariji sin sada radi za Google, nakon što je Google kupio ovaj software. Zapravo, ovo je rad djece. Moj sin i njegova žena su bili u pozadini mnogo godina i razvili su ovo. I moj namlađi sin, koji studira kineski u Pekingu. Oni dakle dolaze sa dvije perspektive koje imam, znate? I moj najmlađi sin koji studira u Pekingu, u Kini, dobio je dugoročnu perspektivu. Dok moj najstariji sin, koji radi za Google, bi trebalo da je razvije za kvartal ili za pola godine. Ili Google je veoma širokogrud, tako da može imati još godinu ili dvije.
Ali u Kini gledaju generaciju za generacijom jer se sjećaju sramotnog perioda, tokom 100 godina, kada su išli unazad. Tada bi se sjetili prvog dijela prošlog vijeka, koji je bio veoma loš, i mogli bismo ići ovim takozvanim 'Velikim zamahom naprijed'. Ali ovo je bila 1963. Ipak je na kraju, Mao Tse-Tung uveo zdravlje u Kinu i zatim umro. Tada je počeo Deng Xiaoping ovaj zapanjujući pomak unaprijed.
Zar nije čudno vidjeti da su Sjedinjene države prvo izgradile ekonomiju i tek zatim se postepeno obogatile? Dok je Kina puno ranije mogla postati zdrava, jer su primijenili znanje iz obrazovanja, ishrane, i takođe koristi od penicilina, vakcina i planiranja porodice. I Azija je mogla imati socijalni razvoj prije nego što su dostigli ekonomski razvoj. Tako da meni, kao profesoru javnog zdravstva, nije čudno da sve ove zemlje sada nastavljaju brzi rast.
Jer ono što vidite ovdje, ono što vidite, je ravni svijet Thomasa Friedmana, zar ne? Zaista nije ravan. Ali zemlje sa srednjim dohotkom -- i ovdje sugeriram svojim studentima, da prestanu korištenje koncepta 'zemlje u razvoju'. Jer nakon svega, govoreći o svijetu u razvoju je kao imati dva poglavlja u istoriji Sjedinjenih država.
Posljednje poglavlje je o sadašnjosti i predsjedniku Obami, a drugo je o prošlosti, koja pokriva sve od Washingtona do Eisenhowera. Jer od Washingtona do Eisenhowera, je ono što nalazimo u svijetu u razvoju. Mogli bismo zapravo otići od Mayflowera do Eisenhowera, stavljeno zajedno u svijet u razvoju, koji razvija gradove na zapanjujući način, koji ima sjajne poduzetnike, ali takođe ima i propale države.
Ali kako da bolje razumijemo ovo? Jedan način je da pokušamo da vidimo može li se posmatrati raspodjela dohotka. Ovo je distribucija dohotka u svijetu, od jednog dolara. Ovo je gdje imate hranu za jelo. Ovi ljudi idu gladni u krevet. A ovo je broj ljudi. Ovo je 10 dolara, bez obzira imate li javni ili privatni sistem zdravstvene zaštite. Ovdje možete osigurati zdravlje za svoju porodicu i školovanje za svoju djecu, a ovo su OECD zemlje: Zelene, Latinska Amerika, Istočna Evropa. Ovo je Istočna Azija, i svijetlo plava je Južna Azija.
I ovako se svijet promijenio. Ovako se promijenio. Možete li vidjeti kako raste? I kako stotine miliona i milijardi izlazi iz siromaštva u Aziji? I ide ovdje? I sada ulazim u projekcije, ali moram stati na vratima Lehman Brothers-a ovdje, jer, vidite -- (Smijeh) tu projekcije više nisu validne. Vjerovatno će svijet uraditi ovo i nastaviće ovako. Ali manje-više, to će se desiti, i imamo svijet koji više ne možemo posmatrati kao podijeljen.
Imamo zemlje sa visokim dohotkom ovdje, sa Sjedinjenim državama kao vodećom snagom; imamo ekonomije u nastajanju u sredini, koje će osigurati mnogo sredstava za izlazak iz krize; i imamo zemlje sa niskim dohotkom ovdje. Da, činjenica je da odatle dolazi novac. oni su štedjeli, znate, tokom posljednje dekade. I ovdje imamo zemlje niskog dohotka gdje su poduzetnici. I ovdje imamo zemlje u propadanju i ratovima, kao Afganistan, Somalija, dijelovi Konga, Darfur. Sve ovo imamo istovremeno.
Zato je problematično opisati šta se dogodilo u zemljama u razvoju. Jer je tako različito, to što se tamo događalo. I zato ja sugerišem malo drugačiji pristup od onoga kako biste ga nazvali. Takođe postoje i velike razlike unutar zemalja. Vaši odjeli ovdje su regioni. Ovdje imate Subsaharsku Afriku, Južnu Aziju, Istočnu Aziju, Arapske države, Istočnu Evropu, Latinsku Ameriku, i OECD. I na ovoj osi dohodak. A na ovoj, zdravlje, preživljavanje djece i nije iznenađenje da je na dnu Afrika i jug Sahare.
Ali kada ih podijelim na mjehuriće po zemljama, veličina mjehurića ovdje predstavlja populaciju. Vidite da su Sierra Leone i Mauritius, potpuno drugačiji. Ovdje je takva razlika unutar Subsaharske Afrike. Mogu podijeliti i ostale. Ovdje je Južna Azija, Arapski svijet. Sada svi vaši različiti odjeli. Istočna Evropa, Latinska Amerika, i OECD zemlje. I ovdje smo. Imamo kontinuum u svijetu. Ne možemo ga podijeliti na dva dijela.
Mayflower je ovdje. Washington je ovdje, gradeći, gradeći države. Lincoln je ovdje, unapređuje ih. To je Eisenhower koji donosi modernizaciju u države. A ovo su Sjedinjene države danas, ovdje gore. I tako imamo države. Ovo je važno u razumijevanju kako se svijet promijenio. Na ovom mjestu sam odlučio napraviti pauzu. (Smijeh)
I moj zadatak je, u ime ostatka svijeta, da prenesem zahvalnost poreskim obveznicima u SAD-u za Demografsku anketu o zdravlju. Mnogi ne znaju za nju -- ne, ovo nije šala. Ovo je veoma ozbiljno. Zahvaljujući neprekidnom sponzorstvu SAD-a tokom 25 godina primjene veoma dobre metodologije za mjerenje stope smrtnosti djece, sada imamo uvid u to što se dešava u svijetu. (Aplauz) To je vlada SAD-a u najboljem svjetlu, bez propagande, prezentira činjenice koje su korisne za društvo. I omogućava slobodan i besplatan pristup podacima na internetu, dostupan cijelom svijetu. Hvala vam mnogo.
Što je suprotno praksi Svjetske banke, koja sastavlja podatke koristeći novac vlade, poreskih obveznika i onda ih prodaje uz mali profit, na veoma neefikasan, Gutenbergov način. (Aplauz) Ali ljudi koji to rade u Svjetskoj banci su među najboljima u svijetu. I oni su veoma sposobni stručnjaci. Mi samo želimo unaprijediti naše međunarodne agencije da se bave svijetom na moderan način, kao mi. I kada govorimo o besplatnim podacima i transparentnosti, Sjedinjene Američke države su među najboljima. To nije lako izgovoriti jednom švedskom profesoru javnog zdravstva. (Smijeh) I nisam plaćen za dolazak ovdje, ne.
Želim da vam pokažem šta se dešava sa podacima, šta sve možemo pokazati sa ovim podacima. Pogledajte. Ovo je svijet. Sa prihodom ovdje dolje i smrtnošću djece ovdje. I šta se dogodilo sa svijetom? Od 1950., tokom posljednjih 50 godina imamo pad smrtnosti djece. I zahvaljujući DHS-u imamo priliku to vidjeti. I imali smo porast prihoda. I plave bivše zemlje u razvoju se miješaju sa bivšim industrijaliziranim zemljama zapadnog svijeta. Imamo kontinuum. Ali još uvijek, naravno, imamo Kongo ovdje gore. Imamo siromašne zemlje kao što smo uvijek u istoriji imali. I ovo je milijarda na dnu, danas smo čuli o potpuno novom pristupu tome.
I koliko brzo se ovo desilo? Pa, MDG 4 (milenijumski cilj za smanjenje smrtnosti djece). Sjedinjene države nisu baš tako željne da koriste MDG 4. Ali vi ste bili najvažniji sponzor koji je omogućio da ga mjerimo, jer je jedino smrtnost djece to što možemo mjeriti. I govorili smo da treba da pada 4 posto godišnje. Pogledajmo šta je uradila Švedska. Ponosili smo se brzim socijalnim napretkom. Bili smo ovdje 1900. Švedska je bila ovdje 1900. Istu stopu smrtnosti djece imao je Bangladeš 1990., iako su imali niži dohodak. Oni su dobro započeli. Dobro su iskoristili pomoć. Vakcinisali su djecu. Poboljšali su vodosnadbijevanje. I smanjili su smrtnost djece, sa stopom od zapanjujućih 4,7 posto godišnje. Prestigli su Švedsku. Pomjeram Švedsku kroz isti period od 16 godina.
Druga runda, ovo je Švedska 1916. protiv Egipta 1990. Idemo. Još jednom su Sjedinjene države djelimičan razlog ovdje. Dobili su sigurniju vodu, hranu za siromašne, i iskorijenili su malariju. 5,5 posto. Brži su od milenijumskog razvojnog cilja.
I treća šansa za Švedsku, protiv Brazila ovdje. Ovdje Brazil ima sjajan socijalni napredak u posljednjih 16 godina, i oni su brži od Švedske. To znači da se svijet ide ka jednog tački. Zemlje sa srednjim dohotkom, ekonomije u razvoju, one se sustižu. Oni se pomjeraju prema gradovima, gdje takođe dobijajaju bolju pomoć za to.
Na ovom mjestu su Švedski studenti protestvovali. Rekli su: "To nije fer, jer ove zemlje su imale vakcine i antibiotike koji nisu dostupni u Švedskoj. Treba da napravimo realističnu konkurenciju." U redu. Dajem vam Singapur, u godini mog rođenja. Singapur je imao dvostruko veću stopu smrtnosti djece od Švedske. To je najtropskija zemlja na svijetu, u vlažnoj zoni na ekvatoru. I sada idemo. Trebalo im je malo vremena da dobiju nezavisnost. Nakon toga su počeli graditi svoju ekonomiju. Napravili su socijalne investicije. Iskorijenili su malariju. Napravili su odličan sistem zdravstva bolji i od američkog i od švedskog. Nikad ne bismo pomislili da će pobijediti Švedsku! (Aplauz)
Sve ove zelene zemlje dostižu milenijumske razvojne ciljeve. Žute su na putu da to učine. Ove crvene zemlje to ne rade i politike se moraju unaprijediti. Nema jednostavne ekstrapolacije. Moramo zaista pronaći način da se ove zemlje podrže na bolji način. Moramo poštovati zemlje sa srednjim dohotkom zbog toga što rade. I moramo zasnovati na činjenicama način na koji gledamo na svijet.
Ovo je dolar po osobi. Ovo je HIV u zemljama. Ovo plavo je Afrika. Veličina mjehurića pokazuje koliko ima pogođenih HIV-om. Vidite tragediju u Južnoj Africi ovdje. Oko 20 procenata populacije je zaraženo. I uprkos tome što imaju prilično visok dohodak, imaju veliki broj inficiranih HIV-om. Ali ovdje dolje takođe vidite da ima afričkih zemalja, gdje ne postoji nešto kao epidemija HIV-a. Postoji broj, 5 do 10 zemalja u Africi koje imaju isti nivo kao Švedska i Sjedinjene države. A tu su i države koje imaju ekstremno visok nivo HIV-a.
I pokazaću vam šta se dogodilo u jednoj od najboljih država, sa živom ekonomijim u Africi, sa dobrom upravom, Botswani. Imaju visok nivo koji se smanjuje. Ali sada ne pada, jer tamo, uz pomoć PEPFAR-a, postoji tretman. I ljudi ne umiru. I možete vidjeti da to nije jednostavno, to je rat prouzrokovao. Jer ovdje, u Kongu, je rat. A ovdje u Zambiji, je mir.
I nije u pitanju ekonomija. Bogatija zemlja ima malo više. Ako podijelim Tanzaniju po dohotku, bogatijih 20 procenata u Tanzaniji, ima više HIV-a nego oni siromašniji. I to je zaista različito od zemlje do zemlje. Pogledajte pokrajine Kenije. One su veoma različite. I ovo je situacija koju vidite. Nije duboko siromaštvo. To je posebna situacija, vjerovatno istovremenih seksualnih veza u dijelu heteroseksualne populacije u nekim zemljama, ili dijelovima zemalja, u južnoj i istočnoj Africi.
Nemojte to smatrati pitanjem Afrike. Nemojte to činiti rasnim pitanjem. Učinite to lokalnim pitanjem. Djelujte preventivno na svakom mjestu, onako kako se to može uraditi ovdje. Tako da završim, među milijardom najsiromašnijih postoje patnje, za koje ne znamo. Oni koji žive bez mobitela, oni koji nikad nisu vidjeli kompjuter, oni koji nemaju električnu energiju u kućama.
Ovo je bolest Konzo, proveo sam 20 godina objašnjavajući je u Africi. Uzrokovana je brzim spremanjem otrovnog korijena manioke u slučaju gladi. Slična je epidemiji pelagre u Mississippiju tridesetih godina. Slična je drugim bolestima ishrane. Nikad ne pogađa bogate.
Vidjeli smo je u Mozambiku. Ovo je epidemija u Mozambiku. Ovo je epidemija u sjevernoj Tanzaniji. Nikad niste čuli za ovu bolest. Ali u poređenju sa ebolom, ona je pogodila više ljudi. Uzrokuje sakaćenja širom svijeta. I u protekle dvije godine dvije hiljade ljudi je osakaćeno u južnom kraju Budundu regiona. Bila je to ilegalna trgovina dijamantima, iz regije u kojoj vlada UNITA u Angoli. Sada je to nestalo i oni su u velikim ekonomskim problemima. Prošle sedmice, po prvi put, tamo su bile četiri linije na internetu.
Nemojte miješati progres ekonomija u razvoju i veliki kapacitet ljudi u zemljama sa srednjim dohotkom i mirnih zemalja sa niskim dohotkom. Još uvijek postoji misterija jedne milijarde. I moramo imati više koncepata nego samo zemlje u razvoju. Potreban nam je novi način razmišljanja. Svijet konvergira ali - ali ne i milijarda sa dna. Oni su još uvijek siromašni kao što su uvijek i bili. To nije održivo i neće se dogoditi oko jedne supersile. Ali vi ćete ostati jedna od najvažnijih supersila, i jedna od najperspektivnijih supersila, za sada. I ova institucija će imati ključnu ulogu, ne za Sjedinjene države, nego za svijet. Imate veoma neprikladno ime, State Department (državni odjel). To nije State Department. To je World departmetnt (svjetski odjel). I gledamo u vas s nadom. Hvala mnogo. (Aplauz)
You can share this video by copying this HTML to your clipboard and pasting into your blog or web page. This video will play with subtitles.
You either have JavaScript turned off or have an old version of the Adobe Flash Player. To view this rating widget you
need to get the latest Flash player.
If your browser allows only "trusted sites" to execute Javascript, you should add the "googleapis.com" domain to your whitelist to allow our Flash detection to work properly.
Got an idea, question, or debate inspired by this talk? Start a TED Conversation.
Govoreći u State Departmentu ljetos, Hans Rosling koristi svoj fascinantni softver koji koristi mjehuriće, kako bi razbio ukorijenjene predrasude o zemljama u razvoju. Pogledajte nove analize Kine i svijeta nakon finansijske pomoći, u kombinaciji sa klasičnom prezentacijom podataka.
In Hans Rosling’s hands, data sings. Global trends in health and economics come to vivid life. And the big picture of global development—with some surprisingly good news—snaps into sharp focus. Full bio »
Translated into Bosnian by Nela Kacmarcik
Reviewed by Tatjana Jevdjic
Comments? Please email the translators above.
19:50 Posted: Jun 2006
Views 5,352,789 | Comments 428
16:34 Posted: Jun 2009
Views 252,226 | Comments 76
16:42 Posted: Jul 2009
Views 419,288 | Comments 435
Just follow the guidelines outlined under our Creative Commons license.
This comment will be attributed to . Not ? Sign Out.