Return to the talk Return to talk

Transcript

Select language

Translated by Sanjin Arifagic
Reviewed by Mislav Ante Omazić - EFZG

0:11 Ovo je fotografija koju je načinio umjetnik Michael Najjar, i ona je stvarna u smislu da je on otišao u Argentinu da je uslika Ali je također i fikcija. Uloženo je mnogo truda u nju nakon samog fotografisanja. Ono što je on ustvari uradio je preoblikovao, digitalno, sve vrhove planina kako bi odgovarali promjenama Dow Jones indeksa. Tako da je ovo što vidite ova padina, ova strma padina sa dolinom u produžetku ustvari finansijska kriza iz 2008. godine. Fotografija je napravljena kada smo zagazili duboko u dolinu. Ne znam gdje se sada nalazimo. Ovo je Hang Seng indeks berze u Hong Kongu. I slična topografija. Pitam se zašto.

0:53 Ovo je umjetnost, zar ne? Ovo je metafora. Ali čini se da je ključno da je ovo metafora sa zubima, i sa tom mišlju vam želim predložiti danas da ponovo promislimo ulogu savremene matematike -- ne samo finansijske matematike, nego matematike uopšte. Njena trazicija iz nečega što izvodimo i deriviramo iz stvarnog svijeta u nešto što zapravo počinje oblikovati svijet -- svijet oko nas, svijet unutar nas. I posebno algoritme, koji su u osnovi matematika koju kompjuteri koriste kako bi donosili odluke. Oni stiču osjećaj istine jer se iznova ponavljaju. I oni se okoštaju i kalcificiraju, i zapravo postaju stvarni.

1:38 Ja sam razmišljao o ovome, od svih mjesta, na preko-atlantskom letu prije par godina jer sam se slučajno našao na sjedištu pored mađarskog fizičara, otprilike mojih godina, i mi razgovaramo o tome kakav je bio život fizičara u Mađarskoj tijekom hladnog rata. I upitao sam ga, "Šta ste Vi radili?",

1:56 I rekao je, "Pa, uglavnom smo pokušavali da razbijemo nevidljivost lovačkih aviona.“

1:58 A ja sam rekao, "Zvuči kao odličan posao. To je interesantno." "Kako to funkcioniše?" Da biste to razumjeli, morate imate osnovno razumijevanje kako funkcioniše nevidljivost aviona. I -- ovo je potpuno pojednostavljeno -- ali u osnovi ne možete jednostavno da provučete radarski signal kroz 156 tona čelika na nebu. Objekat neće jednostavno nestati. Ali ako možete uzeti ovu veliku, masivnu stvar, i pretvoriti je u milion malih stvari -- nešto kao jato ptica -- u tom slučaju, radar koji to traži mora biti u stanju uočiti svako jato ptica na nebu. Ako ste radar, to je zaista težak posao.

2:40 "Da", rekao je, "ali samo ako si radar. Tako da nismo koristili radar; napravili smo crnu kutiju koja je pretraživala električne signale, elektronsku komunikaciju. I kad god bismo vidjeli jato ptica koje ima elektronsku komunikaciju, mogli smo biti prilično sigurni Amerikanci imaju nešto s tim."

2:57 A ja sam rekao "Da. To je dobro. "Znači, Vi ste efektivno poništili "60 godina aeronautičkog istraživanja. Šta se dešava u drugom činu? Šta radite sad kad ste porasli?" I on reče, "Pa... finansijske usluge." "Oh.", rekao sam. Obzirom da su vijesti o finansijama nešto češće u posljednje vrijeme. "Kako to funkcioniše?", pitao sam. Rekao je, "Pa trenutno ima 2.000 fizičara na Wall Streetu, i ja sam jedan od njih." "I šta je crna kutija na Wall Streetu?", pitao sam.

3:27 "Interesantno da to pitate," rekao je "obzirom da se zaista zove trgovanje iz crne kutije ("black box trading"). A nekada se naziva i algo trgovanje, algoritamsko trgovanje." I algoritamsko trgovanje je nastalo dijelom jer su institucionalni investitori imali iste probleme kao američka ratna avijacija. Mijenjali su svoje vlasničke pozicije -- bilo da je to bio Proctor & Gamble, Accenture, ili neka druga firma -- mijenjali su vlasništvo nad milionima dionica nečega kroz tržište. I ako to urade odjednom to je kao da uložite sve u prvom dijeljenju u igri pokera. Jednostavno odate karte. Tako da su morali pronaći način -- a za ovo koriste algoritme -- da podijele tu jednu veliku stvar, veliku transakciju u milion malih transakcija. Čarolija i užas toga je da istu matematiku koju koristite da podijelite veliku stvar u milion malih djelića možete koristiti da pronađete milion malih djelića i ponovo ih sastavite i shvatite šta se zapravo dešava na tržištu.

4:23 Tako da ako želite imati neku sliku berzovnog tržišta u ovom trenutku, možete ga zamisliti kao veliki broj algoritama koji su programirani da prikriju transakcije, i veliki broj algoritama koji su programirani da ih pronađu i djeluju. I sve je to u redu. Dok ne saznate da oni čine 70 procenata berzovnog prometa Sjedinjenih Država, 70 procenata operativnog sistema prethodno poznatog kao vaše penzije, vaši zajmovi za kuće.

4:51 A šta može poći po zlu? Pa, šta može poći po zlu je da je prije godinu dana, 9 posto vrijednosti cjelokupnog tržišta nestalo za samo pet minuta. i to nazivaju "fleš krahom u 2:45". Potpuno neočekivano, 9 posto jednostavno nestane, i nitko do današnjeg dana, se čak ne može ni složiti oko toga šta se dogodilo, jer nitko nije izdao nalog, nitko to nije tražio. Niko nije imao kontrolu nad ovim. Sve što su imali bio je monitor ispred njih sa brojevima na njemu i crveno dugme na kojem je pisalo "Stop".

5:26 Stvar je zapravo u tome da mi trenutno pišemo stvari, pišemo ove stvari koje više ne znamo pročitati. Načinili smo nešto nečitljivim. I izgubili smo osjećaj šta se zapravo zbiva u ovom svijetu koji smo napravili. I počinjemo tražiti put. U Bostonu postoji kompanija koja se zove Nanex, koja koristi matematiku i čarolije i ne znam šta sve ne, i oni posegnu za svim podacima o trgovini na berzi i ponekada zaista pronađu neke od ovih algoritama. I kada ih pronađu, oni ih iščupaju iz mase podataka i zakače ih na zid, kao preparirane leptirove. I rade ono što smo uvijek radili kad se suočimo sa velikom količinom podataka koje ne razumijemo -- damo im ime i priču. I tako, ovo je jedan od algoritama koji su pronašli koji zovu "Nož", "Karneval", "Bostonski mješač", "Sumrak".

6:27 Stvar je da, naravno, oni nisu ograničeni samo na tržišta. Ovakve algoritme možete naći gdje god da pogledate, ukoliko naučite šta da tražite. Možete ih naći ovdje: ova knjiga o muhama koju ste možda uočili na Amazonu. Možda vam je zapala za oko kada je njena cijena dostigla 1,7 miliona dolara. Knjiga se više na štampa, ali ipak... (Smijeh) Da ste je kupili po cijeni od 1.7 miliona, to bi bila bagatela. Nekoliko sati kasnije, cijena se popela na 23.6 miliona dolara, uz troškove pošiljke i obrade. I pitanje je sljedeće: Niko nije ništa kupovao ili prodavao; šta se događalo? Možete uočiti ove pojave na Amazonu isto kao što ih možete vidjeti na Wall Streetu. I kada vidite ovu vrstu pojave, ono što vidite je manifestacija algoritama u konfliktu, algoritama zaključanih u beskonačnim krugovima jednih sa drugima, bez ikakvog ljudskog nadzora, bez roditeljske pažnje nekoga ko bi rekao, "Zapravo, 1.7 miliona je više nego dovoljno."

7:23 (Smijeh)

7:26 Sličan primjer Amazonu vidimo i na Netflixu. Netflix je prošao kroz nekoliko različitih algoritama tokom godina. Počeli su sa Cinematch, a onda su okušali i niz drugih. Imate Planetu dionosaura ("Dinosaur Planet"), Gravitaciju ("Gravity"). Trenutno koriste Pragmatični haos ("Pragmatic Chaos"). Pragmatični haos pokušava učiniti istu stvar kao i svi drugi Netflix algoritmi. Pokušava shvatiti vas, operativni sistem u vašim glavama, kako bi preporučio naredni film koji biste mogle pogledati -- što je veoma, veoma težak problem. Ali složenost problema kao i činjenica da ga i ne razumijemo u potpunosti, ne umanjuje učinak koji Pragmatični haos ima. Pragmatični haos, kao svi Netflix algoritmi, određuje, na kraju, 60 procenata svih filmova koji se rentaju. Dakle, jedan program sa nekom idejom o vama je odgovoran za 60 posto filmova koje pogledate.

8:21 Ali šta kada biste mogli ocijeniti filmove i prije no što ih snime? Zar to ne bi bilo korisno? E, pa nekoliko informacijskih naučnika iz Velike Britanije je u Holivudu, i oni imaju algoritme za scenarije i filmske priče -- kompanije koja se zove Epagogix. I možete provući vaš scenarij kroz njihov program, i oni vam mogu reći, kvantificirati, da je to film koji će zaraditi 30 miliona dolara ili 200 miliona dolara. Stvar je u tome da ovo nije Google. Ovo nisu informacije. Ovo nisu finansijski podaci; ovo je kultura. I ono što vidimo ovdje, ili bolje rečeno, što obično ne vidimo jer ostane skriveno, jest da je ovo fizika kulture. I ako ovi algoritmi, kao algoritmi na Wall Streetu krahiraju jednog dana i pođu po zlu, kako ćemo znati, kako će to izgledati?

9:08 A oni su u vašoj kući. Oni su u vašoj kući. Ovo su dva algoritma koja se bore za vašu dnevnu sobu. Ovo su dva robotizirana usisivača koja imaju vrlo različita shvatanja čistoće. I vi to možete i vidjeti ako ih usporite i dodate im svjetlo. A oni su kao neki tajni arhitekti u vašoj spavaćoj sobi. Čak i ideja da je i sama arhitektura na neki način podređena algoritamskoj optimizaciji nije nerealna. Ona je vrlo stvarna i to se već dešava oko vas.

9:36 Najviše ćete je osjetiti kad se budete nalazili u zatvorenoj metalnoj kutiji, liftu nove generacije, kojeg zovu lift sa kontrolom odredišta. To su oni liftovi kod kojih morate odabrati sprat na koji idete prije negoli uđete u lift. I on koristi ono što se naziva algoritmom za pakovanje kanti. Znači ništa od ove ludosti da puštamo ljude da ulaze u lift koji žele. Svi koji žele na 10-ti sprat ulaze u lift dva, a svi koji žele na treći sprat ulaze u lift pet. Problem s ovim je da se ljudi prestrave. Ljudi se uspaniče. A možete i razumjeti zašto. Vidite zašto. Liftu nedostaje nekoliko važnih instrumenata, kao na primjer dugmad. (Smijeh) Stvari koje ljudi koriste. Sve što lift ima je broj koji se pomjera gore ili dole i crveno dugme na kojem piše "Stop". Tako dizajniramo stvari. Dizajniramo za ovaj mašinski dijalekt. I, dokle možemo ići tako? Dokle ovo možemo dovesti? Možemo ga dovesti stvarno, stvarno daleko.

10:37 Dopustite mi da se vratim na Wall Street. Jer algoritmi na Wall Streetu zavise od jedne stvari više no od bilo čega drugog, a to je brzina. A oni operišu u milisekundama i mikrosekundama. Da bih vam dao osjećaj šta je mikrosekunda, potrebno vam je 500,000 mikrosekundi da biste kliknuli mišem. Ali ako ste algoritam na Wall Streetu i ako kasnite 5 mikrosekundi, vi ste gubitnik. Dakle ako ste algoritam, tražili biste arhitektu kao jednoga kojeg sam upoznao u Frankfurtu koji ispražnjuje cijeli neboder -- izbacuje sav namještaj, svu infrastrukturu koju koriste ljudi, i samo postavlja čelik na podove kako bi ih pripremio za nizove servera koji će ići unutra -- sve kako bi algoritam mogao prići bliže Internetu.

11:24 Obično razmišljamo o Internetu kao o distribuiranom sistemu. I naravno, on to i jeste, ali je distribuiran iz različitih lokacija. U New Yorku, distribuiran je odavde: Carrier hotel u ulici Hudson. Odavde žice ulaze direktno u grad. I realnost je da što ste dalje od ove lokacije uvijek ste par mikrosekundi sporiji. Ovi momci s Wall Streeta, Marco Polo i Cherokee Nation oni su osam mikrosekundi sporiji od ovih algoritama koje lociraju u ispražnjene zgrade oko Carrier hotela. I to će nastaviti da se dešava. Nastavićemo da ih ispražnjujemo, jer vi, centimetar po centimetar, dolar po dolar, nitko od vas ne može iscijediti veći prihod iz tog prostora od Bostonskog mješača.

12:16 Ali, ako se malo izdvojite iz slike i pogledate krupni plan, vidjećete kanal dug 1,330 kilometara između New Yorka i Čikaga koji izgrađen tijekom posljednjih par godina od kompanije koja se zove Spread Networks. Ovo je optički kabl koji je pružen između ova dva grada za saobraćaj samo jednog signala 37 puta brže no što vi možete kliknuti mišem -- izgrađen samo za ove algoritme, samo za Karneval, za Nož. I kada pomislite na to, da trčimo kroz Sjedinjene Države sa dinamitom i razbijačima stijena samo kako bi algoritam mogao zaključiti transakciju tri mikrosekunde brže, sve za komunikacijski okvir koji nijedno ljudsko biće neće upoznati to je neka vrsta manifestne sudbine koja će uvijek pomjerati nove granice.

13:11 Nažalost, posao pred nama je vrlo ambiciozan. Ovo je samo teoretski. Ovo su pripremili neki matematičari sa MIT-a. I, da budem iskren, ni ja ne razumijem mnogo od ovoga o čemu su pričali. Uključujući neke svjetlosne kupole i kvantnu zamršenost, i je ne razumijem ništa od toga. Ali mogu se snaći na ovoj mapi. I ono što nam ova mapa kaže je da, ukoliko mislite zaraditi novac na tržištima gdje su ove crvene tačke, gdje se nalaze ljudi, u gradovima, moraćete postaviti servere na mjesta označena plavim tačkama kako biste bili najučinkovitiji. Možda ste primjetili da se mnoge od ovih plavih tačaka nalaze na sredini okeana. Znači to ćemo raditi, pravićemo neke balone ili nešto slično, ili platforme. bukvalno ćemo razdvajati more kako bismo uzimali novac iz zraka, jer pred vama je blistava budućnost, ukoliko ste algoritam.

14:00 (Smijeh)

14:02 Novac sam i nije toliko interesatan. Interesantno je kako nas novac motiviše. Tako mijenjamo oblik i izgled površine Zemlje u cilju algoritamske efikasnosti. I kada se u tom svjetlu vratite i pogledate fotografije Michaela Najjara, shvatite da to nisu metafore, već predskazanja. To su predskazanja seizmičkih, reljefno mijenjajučih efekata matematike. Pejsaž je uvijek bio proizvod čudne, nespokojne saradnje prirode i čovjeka. Ali sada imamo i treću ko-evolucijsku snagu: algoritme -- Bostonskog mješača, Karneval. I moraćemo ih početi razumijevati kao dio prirode. Na neki način, oni to i jesu.

14:50 Hvala vam.

14:52 (Aplauz)